U novom uvodniku Glasa Koncila, mons. Ivan Miklenić tvrdi kako ne postoji ustavna definicija koja bi Republiku Hrvatsku definirala kao 'sekularnu'.
Uz tekst pod naslovom 'Hrvatska nije sekularna država', Miklenić sekularizam tretira kao religijsku dogmu suprotstavljenu vjernicima.
- Vrijeme je da se političari i mediji oslobode nametanja vjernicima, koji su velika većina u hrvatskom društvu, svakoga sekularizma, piše Miklenić.
Sekularizam je, podsjetimo, politički izraz za princip razdvajanja državnih i vjerskih institucija. U sekularnim državama politika je neutralna po pitanju vjere i religijskih pitanja, dok religijski čelnici ne bi smjeli izravno utjecati na političke odluke građana.
U članku 41. Ustava Republike Hrvatske uredno je upisan temelj sekularne države: 'Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države'.
U Glasu koncila smatraju suprotno.
- Polazeći od medijskih istupa pojedinih bivših nositelja vlasti u Hrvatskoj koji su, potaknuti porukama nekih hrvatskih pastira na slavljima Velike Gospe, implicitno ili eksplicitno povlačili pitanje sekularnosti hrvatske države, urednik ističe da ne postoji ustavna definicija koja bi Republiku Hrvatsku definirala kao “sekularnu”, navodi list, iznoseći sažetak Miklenićeva komentara.
Miklenić u konačnici zaključuje: - Izdizanje sekularizma iznad religija, na državnu ideologiju, bilo bi brisanje državne neutralnosti i stvaranje države u kojoj su sekularisti građani prvoga, a pripadnici religija građani drugoga reda.