HES KOSINJ

USKORO KREĆE INVESTICIJA TEŠKA POLA MILIJARDE EURA Doznali smo kada bi mogla započeti izgradnja najkompleksnijeg zahvata u domaćoj energetici

    AUTOR:
    • Jasmina Trstenjak

  • OBJAVLJENO:
  • 31.10.2017. u 19:05

foto & vizualizacija Danit Media

 

HEP-ov projekt izgradnje akumulacije Kosinj s hidroelektranom Kosinj i svim pripadajućim objektima (HES Kosinj), jedan od najvažnijih planiranih investicijskih projekata u hrvatskoj energetici, sve je izgledniji.

U tijeku je upravni postupak za ishođenje Rješenja o utjecaju na okoliš (SUO), prikupljanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu te priprema podloga za imovinsko-pravne odnose. Nedavno, točnije 17. listopada 2017., otvorena je i javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj, koju provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, te će stanovništvo područja zahvaćenog projektom i, naravno, sva ostala zainteresirana javnost dobiti uvid u Studiju i do 16. studenoga će moći iznijeti pitanja, prijedloge i sve svoje primjedbe.

Štete od poplava

Prema sadašnjim predviđanjima, gradnja bi mogla krenuti 2019. godine. To su, u kratkim crtama, najsvježije aktivnosti koji se provode kako bi se poboljšao postojeći hidroenergetski sustav Senj. Bez njega bi štete od poplava u Lici bile nemjerljivo veće. No, to nije jedini razlog dogradnje niti, pak, jedina prednost.

HES Kosinj prvi je, inače, segment druge faze (dogradnje) postojećeg hidroenergetskog sustava Senj, čija se vrijednost procjenjuje na 185 milijuna eura, a predviđeno trajanje gradnje je oko 56 mjeseci (pet građevnih sezona). Gradnjom HES-a Kosinj, odnosno akumulacijskog jezera Kosinj i pribranske hidroelektrane Kosinj (HE Kosinj) s dva agregata, snage 11,5 megavata (MW) i 22 MW, hrvatskom elektroenergetskom sustavu osiguralo bi se u prosjeku godišnje 250 gigavatsati (GWh) nove energije na postojećem HE-u Senj i planiranom HE-u Kosinj.

Drugi segment dogradnje sustava je gradnja akumulacije Gusić Polje II te HE-a Senj 2. Danas, uzgred, hidroenergetski sustav Lika-Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,06 teravatsati (TWh). Izgradnja objekata druge faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 300 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta druge faze gradnje hidroenergetskog sustava Senj ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja od čak 1,3 TWh. Ukupna vrijednost oba segmenta druge faze dogradnje HES Senj iznosi oko 500 milijuna eura.

foto & vizualizacija Domit Media
 

HEP, dakle, namjerava povećati proizvodnju električne energije i iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima Like, koja je vrlo bujična i promjenjiva rijeka, i Gacke, koja je nešto smirenija. Stoga je HES Kosinj važan iz mnogo razloga te dio veće slike i većeg hidroenergetskog sustava Senj, kojim se združeni hidropotencijal rijeka Like i Gacke iskorištava za proizvodnju električne energije. Proizvedena energija u tom sustavu u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana. On čini oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Uz to, izbjegnuta emisija ugljikova dioksida zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje.

Dogradnja sustava

Hidroenergetski sustav Senj se, inače, nalazi u središnjem dijelu Hrvatske, u Ličko-senjskoj županiji, a izgrađen je kako bi se mogao iskorištavati hidroenergetski potencijal spomenutih rijeka - Like i Gacke - na energetskoj stepenici od Ličke visoravni do Jadranskog mora. Postojeći hidroenergetski sustav Senj čine brana Sklope na rijeci Lici te akumulacija Kruščica; HE Sklope te regulacijski i derivacijski objekti od Selišta na Lici do Gusić polja na Gackoj; akumulacija Gusić polje; dovodni tunel Gusić polje-Hrmotine te HE Senj, koji koristi 440 metara bruto pada od Gusić polja (ponori sjevernog kraka Gacke) do Jadranskog mora.

Hidroenergetski sustav Senj koristi hidropotencijal rijeka u dvjema hidroelektranama: HE Sklope od 22,5 MW, koji se planira rekonstruirati nakon gradnje nizvodne akumulacije Kosinj, i vrlo značajan HE Senj od 216 MW, koji bilježi prosječnu godišnju proizvodnju od 980 GWh.

Odluka o gradnji te elektrane donesena je 1959. godine, a službeno je puštena u rad 27. studenoga 1966. godine, nakon više do sedam godina gradnje. Jedna je to od najvažnijih sastavnica hrvatskog elektroenergetskog sustava, koja je u 50-ak godina rada proizvela više od 50 milijardi kWh električne energije, što je tri puta više od ukupne godišnje potrošnje cijele Hrvatske. Značajna je i za lokalnu zajednicu jer kroz naknade za korištenje prostora elektrana, HE Senj jedinicama lokalne samouprave (Grad Senj, Grad Otočac, Grad Gospić, Općina Perušić) uplaćuje prilično značajne svote koje se mjere u milijunima kuna.

U njenom trenutačnom načinu rada nalaze se i razlozi za izgradnju HES-a Kosinj, odnosno dogradnju postojećeg sustava. Ona, naime, prioritetno koristi vode rijeke Gacke i sliva bazena Selište (Bakovac), čiji se dotoci dopunjuju do zahtijevanih radnih protoka HE-a Senj vodama Like izravnanih u jezeru Kruščica. One vode rijeke Like koje se ne mogu izravnati akumulacijom Kruščica ukupnog volumena od samo 140 milijuna prostornih metara, odnosno koje se ne mogu akumulirati niti preraditi u turbinama HE-a Sklope niti, pak, izravnati u bazenu Selište, prelijevaju se na brani Selište i odlaze u ponore Lipova polja i/ili poplavljuju područje Kosinja. Godišnji volumen dotoka Like i Gacke u prosječnoj hidrološkoj godini iznosi 1250 milijuna prostornih metara, a u elektranama se iskoristi 80 posto tog volumena. Od toga je iskorištenje volumena dotoka Like za rad elektrana 66 posto, a godišnje se na Selištu prelijeva 230 milijuna prostornih metara.

- Izgradnjom akumulacijskog jezera Kosinj, radnog volumena 330 milijuna prostornih metara, zajedno s Kruščicom ostvarilo bi se ukupno 470 milijuna prostornih metara ukupnog volumena za izravnanje voda rijeke Like, stvorili bi se preduvjeti za iskorištenje 98 posto ukupnog dotoka slivova Like i Gacke na energetskim objektima HES Senj - obrazlažu razloge gradnje HES-a Kosinj u HEP-u.

Dodatni radovi

To podrazumijeva izgradnju velike akumulacije i dodatnih kapaciteta s ciljem prebacivanja proizvodnje u vršni dio dnevnog dijagrama. Time će se omogućiti kapacitet za injektiranje velike regulacijske snage u elektroenergetski sustav fleksibilnim hidroagregatima spremnim na brzu promjenu snage.

Ili detaljnije i jednostavnije, predviđeni novi objekti HES-a Kosinj na rijeci Lici su akumulacijsko jezero Kosinj formirano branama Kosinj, Sedlo i Bakovac, HE Kosinj sa 110 kV rasklopnim postrojenjem, 110 kV dalekovoda, rekonstruirana HE Sklope te tunel i kanal Bakovac - Lika.

Također, zbog izgradnje akumulacije Kosinj predviđeni su i dodatni građevinski radovi: izgradnja ceste Kosinjski Bakovac - Kosinjski most, rekonstrukcija ceste Studenci - Sklope i rekonstrukcija ceste Donji Kosinj - Studenci.

Stalni prihodi

Dakle, realizacijom tog projekta omogućit će se povećanje proizvodnje električne energije, poboljšava se cestovna i druga komunalna infrastruktura, trajno se rješava problem plavljenja naseljenih područja na prostoru Lipova polja, čime se smanjuje šteta od poplava i povećava sigurnost stanovanja. Također, povećava se količina vode koja se može koristiti za navodnjavanje u vegetacijskom razdoblju, čime se pridonosi povećanju poljoprivredne proizvodnje na području Lipova polja, a i dobiva se nova snaga u elektroenergetskom sustavu Hrvatske te se povećava proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Nadalje, prednosti su i te što lokalna uprava dobiva izvor stalnog prihoda od naknada za zauzeto zemljište i naknada za korištenje voda, smanjuje se trajnost i opseg plavljenja poljoprivrednih površina na području Lipova polja, stvaraju se uvjeti za razvoj sportskih i rekreacijskih prostora na području uz jezera Kosinj i Kruščica, čime se pridonosi razvoju turizma te se povećava cijena zemljišta i prihodi lokalne uprave od poreza i naknada.

- Izgradnjom akumulacijskog jezera Kosinj preljevne količine vode smanjuju se s prosječnih oko 230 milijuna prostornih metara godišnje na oko 30 milijuna prostornih metara, čime se postiže visoki stupanj zaštite od poplava nizvodnog područja, Lipova polja i doline potoka Bakovca, koja su u sadašnjim uvjetima često poplavljena i po nekoliko mjeseci godišnje. S obzirom na to da su ova područja zatvorena krška polja, njihova odvodnja moguća je jedino ponorima, čiji je protočni kapacitet znatno manji od protoka poplavnih voda. Zbog toga je izgradnja akumulacijskog jezera Kosinj praktično jedino rješenje njihove zaštite od poplava - prednosti su koje izdvajaju u HEP-u.

Izdvajamo