KAOS S UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE

USPANIČILI 44.000 OBITELJI ‘E-upis ne funkcionira, manje stresno bi bilo stajati u redu’

Damjan Tadić/Cropix

Roditelji i djeca suočili su se s preprekom na koju nitko od njih nije računao

Najmanje što je očekivao jest da će njegov e-upis u srednju školu trajati pet puta dulje nego što bi trajao da je fizički otišao u školu i upisao se po napuštenom modelu - dođi, stani i čekaj u redu s papirologijom. Ono što je - da nije bilo tehničkih problema sa sustavom - zahtijevalo tek nekoliko sekundi rada na računalu u slučaju Leonarda Vrančića (15) produljilo se na deset sati.

Počelo je u četvrtak u 14 sati, kada je otvoren postupak e-prijave programa na službenim stranicama e-upisi.

“Iste minute sam se ulogirao i pokušao prijaviti. Dva sata nisam mogao ništa. Pomislio sam da bih radije tri sata stajao u redu za upis u školi nego prolazio e-upis na sustavu koji ne funkcionira. Pokušavao sam ponovo i ponovo, a onda odustao. Tek oko 20 sati uspio sam prijaviti dvije škole, no niti jedna mi nije bila prioritet. Škola koja mi je prvi izbor nikako nisam uspio prijaviti”, kaže Leonardo. Uhvatila ga je panika zbog činjenice da se ne može prijaviti i uporno je pokušavao kontaktirati info-telefon CARNeta. Pomoći nije bilo jer linija nije bila dostupna. Oko 21 sat linija je isključena, a u 22 sata zaključane su i prijave.

“Tako je izgledao moj prvi dan pokušaja upisa u srednju školu. Sati provedeni uz računalo i deseci bezuspješnih pokušaja prijave”, kaže.

Dvodnevna muka

Danas ujutro muka s programom se nastavila. Nakon što je u četvrtak saniran problem DDoS napada na server koji je poremetio mogućnosti prijave, jučer su se pojavili novi tehnički problemi. Leonardo nije bio jedini kojemu sustav nije omogućavao da prijavi željene škole. “Sustav je jučer od 8 sati užasno sporo radio. Bio sam uporan i uspio napokon dovršiti prijavu oko 10 sati. Ako nije moguće kako treba realizirati e-upis, onda bolje da ga i nemamo. Manji bi mi stres bio čekati u školi u redu, nego na računalu provesti cijeli dan”, zaključuje bivši učenik zagrebačke Osnovne škole “Matija Gubec”.

Leonardov godinu dana stariji prijatelj Matija Gašparlin e-upis i prijavu programa prošao je lani bez većih problema. S prijavom je prošlo sve u redu. No nakon što je objavljena ljestvica poretka, stranica nije radila. Već onda su, kaže, bili očiti problemi s programom i ne razumije zašto ih dosad nisu riješili. Donekle se slaže s Leonardom: ne bi mu baš bilo lakše stajati u redu u školi, no sigurno bi mu to bilo manje stresno i frustrirajuće od procedure koju je prošao. U CARNetu, hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži, gdje su zaduženi za provedbu e-upisa, jučer su potvrdili da su kroz jutro imali tehničkih poteškoća. U 9.37 sati stavili su poruku na naslovnu stranicu upisi.hr: “Trenutno određeni broj učenika ima poteškoća s prijavom programa odnosno škola. Molimo Vas za strpljenje do otklanjanja problema. Pojedinačne slučajeve nije potrebno prijavljivati Podršci obrazovnom sustavu”.

Pogrešan zarez

Ispod toga se pojavila nova poruka: “Poteškoće s prijavom programa su otklonjene. Nijedan učenik neće ostati zakinut zbog tehničkih poteškoća”. Prvi čovjek CARNeta, Zvonimir Stanić, sažeto je komentirao problem: “Imali smo jutros problema s odabirom škola, odnosno programa, no riješeno je”. Na upit koji je uzrok problema, odgovorio je: “Tehničke prirode. Problem je bio u kvačici koja nije bila gdje je trebala”. Tko je odgovoran za nastali problem?

“Nemamo glavnog i odgovornog za sve. Infrastrukturu drži CARNet, suradnici su nam King ICT i FER”, objašnjava ravnatelj CARNeta. Na konstataciju da je 44 tisuće djece u stresnoj situaciji zbog aplikacije koja ne radi kako treba, ravnatelj odgovara: “Kad zaškripi, mi pomažemo”.

“Kad Facebook ne radi, nitko se ne živcira”, repetira Zvonimir Stanić. Ovo su ipak upisi u srednju školu, a ne zabava, podsjećamo. Na pitanje treba li netko snositi krivnju, odgovara da on neće biti onaj koji će tražiti krivca. Ako ga netko bude tražio, to će biti ministar znanosti. No, s CARNetom postoji i druga strana priče, kao i odgovor zašto je bilo problema s dežurnim linijama.

Premalo ljudi

Na help-desku radi 50-ak osoba u smjenama, a o infrastrukturi - mreži i njenoj sigurnosti brine ih se još toliko. Dežurstva na telefonima i mailovima odrađuje pak 22 ljudi.

“Da ih je stotinu, a ne 22, moglo bi se dobro odraditi. Mi za to nemamo ni novca niti prostora”, kaže ravnatelj. CARNetov godišnji proračun iznosi oko 70 milijuna kuna. U odnosu na prije šest godina, sredstva su im smanjena za 40 posto, a opseg poslova, među ostalim zbog uvođenja e-upisa, narastao je višestruko. Polovicu proračuna troše na internetske troškove svih škola i fakulteta u Hrvatskoj.

“Kontinuirano tražimo od svih ministara znanosti dosad da povećaju naš proračun, ali... Znamo kakva su vremena”, kaže ravnatelj.

PIŠE MLADEN PLEŠE A samo je trebalo roditelje i djecu poštedjeti dodatnih muka!

Nema traumatičnijeg obiteljskog iskustva od upisa djece u srednje škole. Roditelji se, naime, prvi put suočavaju sa situacijom u kojoj se, bez njihova utjecaja, u velikoj mjeri određuje budućnost njihove djece. Istodobno se i 15-godišnjaci, svjesni da će njihovi životni putovi uvelike ovisiti o tomu u koju će se srednju školu upisati, nalaze pod stresom kakav još nikada nisu doživjeli. Kada se svemu tomu dodaju neizvjesnost i strah od nepravdi jer još uvijek nisu izgrađeni kriteriji koji bi pri upisu osigurali ravnopravan položaj svih učenika, jasno je da je u takvom, emocijama preopterećenom ozračju dovoljan i najmanji povod da se upisna procedura pretvori u pravi pakao. A upravo tom najgorem scenariju ovih dana svjedoči hrvatska javnost.

Roditelji i djeca suočili su se s preprekom na koju nitko od njih nije računao: zbog problema u informatičkom sustavu došlo je do ozbiljnih zastoja pri predaji zahtjeva za upise. A to je za mnoge očajne obitelji bilo previše. Upravo zbog toga što se znalo u kakvom se ozračju odvijaju upisi u srednje škole, takav se gaf nije smio dogoditi. Odnosno, kada se već i dogodio, tada se moralo imati razrađeno rezervno rješenje kako bi se roditelje i djecu poštedjelo dodatnih trauma i muka.

Izdvajamo