Smanjuje se priljev migranata u Bosnu i Hercegovinu, a time i njihov pritisak na hrvatsku granicu, no to, dakako, ne znači da će problem migranta tako skoro biti riješen. Razlozi zašto se migrantski val umirio jest zima, možda i ne toliko hladnoća koliko nabujale hrvatske rijeke koje migrantima predstavljaju smrtnu opasnost. Već s prvim toplijim danima krajem veljače može se očekivati da će ruta oživjeti.
Tijekom ove godine u susjednu BiH ušao je 22.541 migrant. U velikoj većini radi se o muškarcima-samcima, dok je vrlo mali broj obitelji s djecom. Bosanske vlasti među njima su registrirale čak 152 maloljetne osobe bez pratnje. Svi oni prošli su ili se još uvijek nalaze u privremenim prihvatnim centrima: “Ušivak” u Hadžićima, “Bira” u Bihaću, “Miral” u Velikoj Kladuši, “Sedra“ u Cazinu, “Salakovac” kod Mostara, kao i Azilantski centar “Delijaši”. To su podaci koje smo dobili od Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, gdje su nam također potvrdili da se u posljednje vrijeme uočava manji priljev migranata na dnevnoj razini.
Niz pokušaja
Uspoređujući te podatke s podacima hrvatskog MUP-a, možemo zaključiti da, usprkos vrlo rigoroznim kontrolama na hrvatskoj granici, otprilike dva od tri migranta uspiju proći kroz Hrvatsku i doći do Slovenije, dok preostali budu vraćeni u BiH. Posao hrvatske policije ispada sizifovski, jer će svaki vraćeni migrant pokušavati ući u Hrvatsku sve dok u tome ne uspije, pa je vrlo upitno koliko je od 7500 njih koji su uhvaćeni u Hrvatskoj pa vraćeni u BiH u ovom trenutku zapravo u nekoj od država Europske unije. Ono što znamo sigurno jest da je u kampovima pred hrvatskom granicom u ovom trenutku oko 3000 ljudi koji čekaju na ilegalan ulazak u našu zemlju.
Procjena je to Centra za mirovne studije, koji s kolegama iz inicijative “Dobrodošli” redovite prate stanje na terenu, ali i uvjete u kojima žive migranti. Kažu nam da je kapacitet službenih kampova takav da jedva može pokriti broj prisutnih migranta u zemlji te da veliki broj želi što prije otići zbog loših higijenskih uvjeta, zamrzavanja tuševa, nedostatka privatnosti i ograničavanja slobode kretanja.
- Život izvan kampova još je teži, ali izbjeglice se još uvijek nadaju kako će kada su toliko blizu Europske unije ipak pronaći način da uđu u nju. Ljudi spavaju na otvorenom, u blatu i snijegu. Najniže temperature u noći dosežu -13 stupnjeva. Prije nekoliko dana skupina od 20 ljudi izgubila se u opasnim zimskim uvjetima, pokušavajući doći do Hrvatske. Spasili su ih bihaćki timovi gorske službe spašavanja. Svaki put kad posjetimo BiH i kažemo odakle smo, uvijek čujemo isti reakciju - da im je problem postupanje hrvatske policije, ali da vjeruju da su građani Hrvatske dobri ljudi - kaže nam Maddalena Avon iz Centra za mirovne studije.
Više krađa
Prvu reportažu s nove migrantske rute objavio je Magazin Jutarnjeg lista početkom veljače. Informacije koje smo tom prilikom prikupili u tri države dale su naslutiti da se otvara novi migrantski koridor, iako tako nešto nismo mogli potkrijepiti službenim statistikama. One su govorila da je u 2017. u BiH ušlo svega 800 migranata, ali je to bilo povećanje od sedam puta u odnosu na godinu prije, no u godini koja je uslijedila, 2018. ta se brojka uvećala čak 30 puta.
Usprkos tome, kako tada, tako i sada hrvatske vlasti krizu smatraju pojedinačnim ilegalnim prelascima državne granice. Ipak, njihove druge statistike daju naslutiti razmjere. Primjerice, prema podacima iz PU karlovačke, na području Karlovačke županije bilježi se povećanje kaznenih djela krađa osobnih vozila, dok u Ličko-senjskoj županiji, u koju uslijed tvrde granice zakreće ruta bilježe drastično povećanje narušavanja nepovredivosti doma i drugih objekata. Od po dva slučaja u prethodne dvije godine, u ovoj godini zabilježeno ih je čak 25, a uglavnom se povezuju s migrantima koji u napuštenim objektima ili vikendicama traže zaklon od kiše, hladnoće i policijskih rotirki. Za mnoge je ova ruta postala smrtonosna, od utapljanja u hrvatskim rijekama (ili na slovenskoj obali Kupe), te odrona stijena, do sada je samo na području Karlovačke županije smrtno stradalo 15 ljudi. U novoj godini bi, nažalost, sve ove brojke mogle biti puno veće.
Biskup Uzinić: To su ljudi koji samo traže bolji život
O pomaganju migrantima u svojoj je božićnoj propovjedi govorio dubrovački biskup Mate Uzinić. Rekao je kako je i Isus bio migrant, kao i brojni Dubrovčani tijekom rara, te da ne treba stvarati predrasude prema ljudima koji samo žele bolji život.
- Nije u redu ono na što neki pozivaju, a to je pozidanje ograda i zaštita od ljudi koji možda samo traže bolji život. Možda netko od njih nije takav, možda ima i zlonamjenih. Ali bolje je stoput pogriješiti čineći dobro, nego jednom nečineći - snažna je poruka biskupa Uzinića na Božić.