Ustavni sud vratio je županijama potpunu autonomiju u imenovanju upravnih vijeća bolnica koje su u njihovu vlasništvu, i to tako što je ukinuo odredbu Zakona o sanaciji javnih ustanova prema kojoj je, nakon što bi država obustavila sanaciju bolnice i vratila osnivaču (županiji) osnivačka prava, ministar zdravstva zadržao pravo davanja suglasnosti na imenovanje novog ravnatelja.
Takvu odluku Ustavni sud donio je u povodu zahtjeva za ocjenu suglasnosti Zakona o sanaciji javnih ustanova iz 2016. godine koji je podnijelo 46 zastupnika.
Inicijator ocjene ustavnosti izmjena Zakona o sanaciji javnih ustanova iz 2016. bio je SDP jer je tim zakonom tadašnja, HDZ-ova Vlada ukinula program sanacije bolnica koji je 2012., za mandata Rajka Ostojića, u Ministarstvu zdravstva počela SDP-ova.
Prezadužene bolnice
Zakon o sanaciji javnih ustanova bio je usvojen 2012. godine s ciljem saniranja prezaduženih bolnica. Država je odlučila riješiti njihov dug, ali su zato osnivačima oduzeta osnivačka prava, a Vlada je imenovala sanacijske upravitelje i sanacijska vijeća. U postupak sanacije ušla je 31 zdravstvena ustanova, od čega je bilo 18 županijskih bolnica.
Sanacije, međutim, nisu postigle svoj učinak. Bivši HDZ-ov ministar Dario Nakić koji je 2016. godine ukinuo program sanacija rezimirao je SDP-ov plan rješavanja duga bolnica iznošenjem podataka, prema kojima je na početku sanacije bio utvrđen manjak od 2,1 milijardu kuna, a tijekom 2013. i 2014. za sanaciju je izdvojeno 3,5 milijardi kuna.
- Dospjela dugovanja tih istih ustanova koje su sanirane, dvije godine nakon cijelog postupka, na dan 31. prosinca 2015. iznosila su 1,83 milijardi kuna - rekao je prije tri godine Nakić i poslao u Sabor izmjene Zakona o sanaciji javnih ustanova kojima se ukinuo SDP-ov program.
U zakon je ugrađena odredba o obustavi sanacije.
- Odluku o obustavi postupka sanacije za javne ustanove u zdravstvu donosi Vlada na prijedlog ministarstva nadležnog za zdravstvo kad ono utvrdi da postupak sanacije nije postigao očekivane rezultate, odnosno da daljnje provođenje postupka sanacije nije svrsishodno - glasi norma na temelju koje su se županijama čije se bolnice nisu uspjele sanirati vratila upravljačka prava.
Kad se raspravljalo o tom zakonskom rješenju, županije su govorile da nemaju ništa protiv toga da im se vrate bolnice na upravljanje, ali su ih željeli bez dugova koji su u međuvremenu ponovno stvorili.
No, želja im se nije ispunila. Ukinuti su sanacijski upravitelji i raspuštena sanacijska vijeća, županije su ponovo mogle postavljati ravnatelje, ali tek uz suglasnost ministra zdravstva.
Ovaj potez HDZ-ove Vlade izazvao je brojne polemike. Tadašnji ministar Nakić tvrdio je da se sanacija, u iznosu od 5,3 milijarde kuna, pokazala neuspješnom jer su bolnice napravile nove dugove od oko 1,5 milijardi kuna.
Optužio je SDP da im je sanacija poslužila za političko kadroviranje bez natječaja.
SDP-ovci su odgovorili zahtjevom za ocjenu ustavnosti zakonskih izmjena iz 2016., a rušili su s četiri osnove. Tvrdili su da je neustavan jer nije provedeno savjetovanje s javnošću, jer nema procjenu fiskalnog učinka, jer zadire u nadležnost jedinica lokalne samouprave i jer ograničava prava osnivača.
Nema opravdanja
Prva tri navoda o neustavnosti koje su iznijeli oporbeni zastupnici Ustavni je sud odbacio, ali je zato prihvatio četvrti.
- Stajalište je Ustavnog suda da time što je za imenovanje vršitelja dužnosti ravnatelja takve (nesanirane) javne ustanove i ravnatelja javne ustanove u zdravstvu propisano traženje prethodne suglasnosti ministra zdravstva, čije je ministarstvo i donijelo program neuspješne sanacije, ograničava se pravo jedinica lokalne i područne samouprave u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga - zaključio je Ustavni sud.
U odluci se kaže da se ne vidi legitimni cilj niti dostatan razlog za takvo ograničenje prava lokalne samouprave, s obzirom na to da je Ministarstvo zdravstva već pokušalo sanaciju pa prethodna suglasnost ministra za imenovanje vršitelja dužnosti ravnatelja i ravnatelja takve nesanirane javne ustanove više nema razumnog opravdanja.