U Hrvatskoj živi 3500 milijunaša, ljudi koji su financijski teški više od milijun dolara, objavila je Slobodna Dalmacija. Ta ih imovina lansira u malobrojno društvo odabranih od svega 33 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Malo manje od polovine čovječanstva, 3,5 milijarde ljudi raspolaže s manje od 10.000 dolara imovine, a oko milijardu ljudi ima manje od 248 dolara imovine.
Podaci su to švicarske banke Credit Suisse, koja od 2000. godine računa vrijednost bogatstva te je i za ovu, 2016. godinu izdala svoj godišnjak u kojem zbraja utrživu financijsku i nefinancijsku imovinu: novac na računima, štednju, dionice, životna i mirovinska osiguranja, stanove, kuće i zemljišta.
Kad se sve to zbroji i oduzmu dugovi, ispada da ukupno svjetsko bogatstvo iznosi 256 bilijuna dolara i da je poraslo u ovoj godini za 3,5 bilijuna dolara ili 1,4 posto. Bilijun je milijun milijuna, a Amerikanci taj broj s 12 nula zovu trilijunom. Iz Credit Suissea kažu da je milijunaša u svijetu u godinu dana više za 155 posto, dok je broj ultrabogatih pojedinaca, onih s imovinom većom od 50 milijuna dolara, skočio za 216 posto na ukupno 140.900 ljudi u cijelom svijetu.
Da je okupiti sve te svjetske milijunaše, svih 33 milijuna ljudi s više od milijun dolara imovine na jednom mjestu, zauzeli bi šire gradsko područje Tokija, u kojem živi stanovnika koliko je na svijetu milijunaša. Slično je i u našoj zemlji: da je okupiti na jednom mjestu sve te milijunaše iz analize Credit Suissa, mogli bi stati u Hrvace ili Jelsu. Taman ih je koliko je stanovnika u svakoj od tih dviju općina. Kad bi u Tokiju skupili sve svjetske milijunaše s kojima bi se našlo i naših 3500 predstavnika, svi oni ne bi mogli imati isti stil života i standard, jer ih većina, čak 29 milijuna, ima od milijun do pet milijuna dolara imovine. Njih bi u mali džepić mogli pospremiti milijarderi, a takvih bogataša s više od milijardom dolara imovine na svijetu je ukupno 2026.
- U velikoj mjeri na rast bogatstva utječu pozitivni trendovi na međunarodnim tržištima kapitala, potaknuti politikom središnjih banaka koja je utjecala pozitivno na rast vrijednosti nekretnina i to je povećalo bogatstvo. U Hrvatskoj u imovini stanovništva dominiraju nekretnine, što ide u prilog tome da bi se za ravnomjerno i pošteno oporezivanje trebalo uvesti porez na nekretnine, ali porez u pravom obliku koji će u obzir uzeti i cijenu nekretnine na mikrolokaciji. Neravnoteža se promjenom poreznog sustava može nivelirati, ali u visoko globaliziranom svijetu promjene poreznog sustava i porezne reforme trebalo bi raditi na globalnoj razini da bi uspjele, no to je vrlo teško učiniti. Francuska ideja drastičnog oporezivanja nasljedstva i najbogatijih imala je negativne rezultate, imovina se prebacivala u druge zemlje, što rezultira još manjim poreznim prihodima – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Njega ne čudi da 3500 ljudi u Hrvatskoj ima imovinu vredniju od milijun dolara te objašnjava da to nije neočekivano ako računamo nekretnine, a većina našeg stanovništva živi u vlastitim nekretninama. U svijetu što se imovine tiče dominira financijska imovina.
Hrvatska s 22.303 dolara imovine po odraslom stanovniku ne samo da je ispod prosjeka Europe od 125.460 dolara, nego je značajno ispod svjetskog prosjeka od 52.819 dolara, izračunao je Credit Suisse. Ne treba čuditi što Švicarce toliko zanima bogatstvo, u toj zemlji žive najbogatiji ljudi na svijetu. Po svakom odraslom stanovniku imovina iznosi 561.854 dolara i čak je pala za 27.000 dolara u odnosu na prošlu godinu. Dr. Damir Novotny ukazuje da je pitanje po kojim se mjerilima imovina vrednuje i ističe da je imovina kućanstava i pojedinaca znatno narasla, ali djelomično i zbog prenapuhane vrijednosti nekretnina i dionica.
- U Hrvatskoj je štednja građana općenito narasla, nekretnine su ostale uglavnom onakve kakve smo naslijedili iz prošlosti i odjednom smo se preko noći obogatili i postali bogataši, naročito oni koji su jeftino otkupili društvene stanove. Netko tko je imao društveni stan i otkupio ga za 20.000 njemačkih maraka, danas ima stan od 300.000 eura i sad je bogataš. To je kompleksan pokazatelj kojeg bi trebalo dubinski, kvalitativno analizirati, a ne samo kvantitativno – ističe ovaj ekonomist.
Konstatira da se u analizama kretanja svjetskog bogatstva vidi trend povećavanja bogatstva najbogatijih u svijetu, ali je opći trend porasta i kod najsiromašnijih.
- To je poznato kao teorija plime. Kad dođe plima i mali se čamci podignu na veću razinu, kao i veliki brodovi. Porast bogatstva u Indiji i Kini je bez presedana u povijesti. Mali ljudi su počeli zarađivati više i to je važan pokazatelj, općenito se u zadnjih dvadesetak godina kvaliteta života i bogatstva kućanstva povećala u brzorastućim ekonomijama. Povećavanje bogatstva nije problem ako se plaćaju porezi i ne treba ga zaustavljati jer ta plima podiže i kvalitetu života onih koji nisu zarađivali ništa. Indija je najbolji primjer, tamo su brojni hiperbogataši, ali kućanstva koja su zarađivala po 20 dolara mjesečno sada zarađuju po 200, 300 dolara, njima je to značajan korak – navodi dr. Damir Novotny za Slobodnu Dalmaciju.
Todorić, Lukšić, Tedeschi...
Hrvatska ima tri kunska milijardera i 101 milijunaša, kako je lani bio objavio časopis Forbes. Na prvome mjestu je Ivica Todorić, s bogatstvom od 3,379 milijardi kuna, bez Konzuma. Druga je hrvatsko-čileanska obitelj Lukšić, turistički investitori u Istri i Dubrovniku čija se vrijednost u Hrvatskoj procjenjuje na 2,14 milijarde kuna, dok im Forbes globalno bogatstvo procjenjuje na 12,6 milijardi dolara. Treći je Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe, s 1,53 milijarde kuna, a slijedi obitelj Besnier, vlasnici Lactalisa u Francuskoj i Dukata u Hrvatskoj (843,2 milijuna kuna), Ante Vlahović (755,2 milijuna kuna), Plinio Cuccurin (478 milijuna kuna), Anđelko Leko (464 milijuna kuna), Veljko Župan (346,7 milijuna kuna), Mirko Grbešić (239,4 milijuna kuna) i Branko Zec (227,8 milijuna kuna).
Siromasi u prosjeku
- Prosječni odrasli Hrvat dvostruko je siromašniji od prosječnog stanovnika svijeta
- Prosječni odrasli Hrvat pet puta je siromašniji od prosječnog Europljanina
Milijarderi
U svijetu 2026 ljudi ima imovinu koja nadilazi milijardu dolara, a svaki četvrti milijarder je Amerikanac, njih je u SAD-u 582, Kineza je 244, a po brojnosti među milijarderima slijede Rusi kojih je 96, Nijemci s 84 i Indijci s 80 milijardera.
Najbogatiji
1. Švicarska: 561.854 dolara iznosi imovina svakog odraslog Švicarca
2. Island: 408.595 dolara iznosi imovina po stanovniku
3. Australija: 375.573 dolara iznosi imovina po stanovniku
4. SAD: 344.692 dolara po stanovniku
5. Luksemburg 316.466 dolara po stanovniku
Hrvatska u brojkama
3,49 milijuna odraslih stanovnika
22.303 dolara - prosječna imovina odraslog građanina Hrvatske
46 posto (1,6 milijuna odraslih građana) ima imovinu manju od 10.000 dolara
51,3 posto (1,79 milijuna odraslih građana) ima imovinu od 10.000 do 100.000 dolara vrijednosti
2,6 posto (90.896 odraslih) ima imovinu vrijednosti od 100.000 do milijun dolara
0,1 posto (3496 odraslih) ima imovinu vrijednosti veće od milijun dolara