Hrvatski izvoz nastavio je rasti po solidnim stopama i u prvih devet mjeseci, prema podacima DZS-a, povećan je za 13,7 posto u odnosu na isto razdoblju lani, ali ove godine snažno je povećan i uvoz, čak 11,4 posto. Razlozi tako snažnog povećanja uvoza, objašnjavaju analitičari, jest rast domaće potražnje, ali i izvoza koji dorađuje i prodaje prethodno uvezene proizvode. Također, uslijed porasta cijene vrijednost uvoza sirove nafte i naftnih derivata porasla je čak 28 posto.
Ipak, ono što se čini posebno zabrinjavajućim jest podbačaj domaće proizvodnje hrane, koja vjerojatno nije mogla odgovoriti na veću potražnju, osobito turističku. Tako je uvoz prehrambenih proizvoda u devet mjeseci povećan 9,2 posto, odnosno oko milijardu kuna, sa 10,5 na gotovo 11,5 milijardi kuna. Istodobno izvoz hrane je pao 0,5 posto, što se dijelom pripisuje visokoj prošlogodišnjoj bazi jer rast iznosi čak 14,8 posto. S druge strane, uvoz je lani bio vrlo umjeren i iznosio je 3,6 posto.
Rast brodogradnje
Osim prehrambenih proizvoda, kako navodi Zvonimir Savić, analitičar HGK, najviše je povećana vrijednost uvezene sirove nafte i naftnih derivata, 28 posto, te motornih vozila, 11,9 posto.
- Premda je rast izvoza bio dinamičniji, zbog i nadalje znatno veće vrijednosti uvoza od izvoza robni je deficit u devet mjeseci na godišnjoj razini povećan 7,8 posto, odnosno za 3,4 milijarde kuna.
Rast izvoza, s druge strane, uglavnom se pripisuje povoljnim globalnim kretanjima, pogotovo u Europskoj uniji kao najvećem tržištu, dijelom i oporavku cijena pojedinih sirovina na globalnom tržištu, “ali i većom orijentacijom poduzetnika na izvoz”. Gledano po djelatnostima, u izvozu i dalje predvodi prodaja farmacuetskih (42,3) i metalnih proizvoda (49,9) proizvoda, vrijednost izvezenih naftnih proizvoda uvećana je 45,5 posto, a značajno je povećan i izvoz brodograđevne industrije, 27,7 posto.
Pritom je izvoz naftnih derivata i metala, ističe Savić, bio pod znatnim utjecajem navedenog rasta cijena. Tek je nekoliko djelatnosti zabilježilo značajniji pad vrijednosti izvoza, a čini se da posebno teško vrijeme prolazi proizvodnja namještaja koja već drugu godinu zaredom ostvaruje negativan rezultat.
Češka i Poljska
Još se jednom pokazalo da je za rezultat hrvatskog izvoza najvažnije ekonomsko stanje u EU, gdje je ostvaren rast od 13,7 posto. To se posebno odnosi na Njemačku (14,8 posto) i Italiju (13, posto), tradicionalna i najveća izvozna tržišta. No, ove su godine značajno poboljšani i izvozni rezultati u neke druge zemlje, primjerice Češku, gdje je izvoz povećan 50 posto, sa 940 milijuna na 1,4 milijarde kuna, te u Poljsku, 19,4 posto.
Također, premda s malih razina, ali značajno je povećan i izvoz u azijske zemlje, 42 posto, sa 1,8 milijardi kuna na 2,6 milijardi kuna. Najviše uspjeha, čini se, imaju hrvatski izvoznici u Koreju (265 posto), Hong Kong (73 posto) te Kinu (67 posto).