Kineski pajasen (Alianthus altissima), poznatiji kao divlji orah, ali i "smrdljivo stablo'', jedna je od najopasnijih invazivnih drvenastih biljaka na svijetu, a poprilično je rasprostranjen i u svim splitskim kvartovima, na privatnim i javnim površinama. Zabrinuti građani Splita upozorili su novinare Slobodne Dalmacije na njegovo nekontrolirano širenje, ali i štetan učinak.
Pajasen se nalazi na EPPO (European and Mediterenean Plant Protection Organization) listi opasnih biljnih invazivnih vrsta, što zapravo znači da je agresivan u iskorištavanju novih staništa, ima brzu stopu rasta, a lako se prilagodi novom okruženju.
Zanimljivo je i da nema prirodnih neprijatelja. Proizvodi otrov ailanton, koji inhibira rast drugih biljaka u blizini, nalazi se u kori i lišću, a kod ljudi izaziva alergijsku reakciju, odnosno dermatitis.
– To je korovska biljka koja napada sve oko sebe, prava je pošast, no sa situacijom smo upoznati i trudimo se eliminirati ga gdje god je to moguće. Izraste do stabla, pa kada ga dođemo posjeći, ljudi se bune, a ne shvaćaju o čemu je riječ – kaže Zoran Barac, prvi čovjek "Parkova i nasada".
Pajasen je poznat i kao smrdljivo drvo jer njegov list ima žlijezdu koja ispušta karakterističan, neugodan miris nalik na mačju mokraću. U Splitu je čest oko zgrada, privatnih kuća, na Spinutu, a ima ga i kod Općinskog suda. Otporan je na onečišćenje zraka, pa bez problema raste i uz ceste.
Gordan Tahirbegović, voditelj Odjela održavanja gradskog zelenila u "Parkovima i nasadima", upozorava na to da se pajasen širi izdancima iz korijenova sustava, koji se pojavljuju i na 20 metara udaljenosti od matičnog stabla.
– Kad dosegne visinu od pet, šest metara, godišnje proizvede više od 300.000 sjemenki koje izrazito lako klijaju, nema vrste koja se tome može suprotstaviti. Raste nenormalno brzo, doslovno svuda, a oduzima hranu i svjetlost drugim biljkama, koje kraj njega ugibaju.
Osim što se proširio po cijelom gradu, primijetio sam ga kod Čiova, ali i kod Ugljana, od Trilja prema Cisti Provo, čak je do tamo stigao.
Konstantno radimo na njegovu eliminiranju, no ne može ih se samo sasjeći, nego treba provoditi kompliciranije metode. Naravno, možemo djelovati samo na javnim površinama, a želimo educirati građane kako bi iste akcije proveli i na privatnom zemljištu – kazao je Tahirbegović za Slobodna Dalmaciju.