'CRNO ZLATO' IDE U NEBO

Val hladnoće pokrenuo val poskupljenja: Benzin će skočiti na 10 kuna do proljeća!

Davor Žunić / Cropix

Poskupljenja energenata trajat će koliko i sezona grijanja, nakon čega se može očekivati pad potražnje, a samim time i cijena

ZAGREB - Hrvati bi litru benzina uskoro mogli plaćati i više od 10 kuna, upozorava Igor Dekanić sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Stanje u proračunu

Iako je rast cijena goriva u nas ograničen formulom koju je zadala država, računica se temelji i na rastu cijena nafte na svjetskom tržištu, posebno na tržištu Mediterana. Stoga bi skok cijene barela sirove nafte za 10 posto, što za 2011. najavljuje većina analitičara, za posljedicu imalo i otprilike isti rast cijene benzina, pa bi ona u nas, umjesto sadašnjih devet, koštala 10 kuna, ako ne i više.

- Ono što bi država mogla napraviti da umanji učinak rasta cijena nafte na svjetskom tržištu na rast cijena benzina u nas jest smanjenje trošarina i PDV-a. Ipak, uzimajući u obzir stanje u proračunu, tako nešto je malo vjerojatno. Nemojmo zaboraviti da rast cijena naftnih derivata izravno puni državnu blagajnu, pa državi to i odgovara - upozorava Dekanić.

Izvoznici trljaju ruke

Posljednji val hladnoće, koji je “zaledio” velike dijelove Staroga kontinenta i SAD-a, velikim je dijelom uzrok rasta cijena nafte. Tako se barelom nafte na svjetskom tržištu jučer trgovalo po cijeni od oko 94 američka dolara, zbog čega zemlje izvoznice nafte zadovoljno trljaju ruke. Još do prije nekoliko dana, naime, cijena nafte kretala se oko 90 dolara, a prije manje od godinu dana “crnim zlatom” u svijetu trgovalo se po cijeni nižoj od 80 dolara. Kako su ekstremne hladnoće Europu i Ameriku zaledile u božićno vrijeme, kada su zalihe nafte u SAD-u tradicionalno male, logična posljedica veće potražnje za tim energentom bilo je povećanje cijena.

Nije nafta jedini energent čije cijene hladnoća povećava. Među kandidatima za rast cijena su i ostali energenti poput lož-ulja, dizela i mazuta.

- Poskupjet će energenti na koje se grijemo jer za njima u zimskim mjesecima raste potražnja - ističe Davor Štern, energetski stručnjak.

Pad potražnje

Kod plina je situacija drukčija. Količine se dogovaraju ovisno o potrošnji, pa njegova cijena ne podliježe toliko tržišnim kretanjima. Ipak, poskupljenja glavnine energenata na koje se grijemo neće biti dugotrajna. Preciznije, trajat će koliko i sezona grijanja, nakon čega se može očekivati pad potražnje za njima, a samim time i pad cijena.

Zima potiče i trošenje struje

Da se hladnoća odrazila na potrošnju energenata u Hrvatskoj, pokazuje i podatak HEP-a da je u Hrvatskoj u prekjučer ostvarena potrošnja struje od 57.900 megavatsati (MWh) , što je 10,5 posto više nego prije godinu dana. Rekordna potrošnja struje ostvarena je 16. prosinca, kada je u Hrvatskoj potrošeno 63.400 MWh električne energije.

Izdvajamo