Termoelektrana u Babinoj Gredi u Slavoniji, uz autocestu Zagreb - Lipovac, snage 9,7 megavata, koja će kao gorivo koristiti biomasu, počet će s radom u drugoj polovici ožujka. Stručnjaci finske tvrtke Valmet završavaju instaliranje opreme vrijedne 35 milijuna eura, posljednje riječi tehnologije kad je riječ o proizvodnji električne energije na biomasu, uz najviši stupanj zaštite okoliša.
Dvije godine gradnje
Načelnik male općine Babina Greda, Josip Krnić, zadovoljno trlja ruke. Uspio je u nečemu što Hrvatskoj baš ne ide od ruke: doveo je investitora, belgijsko-turski konzorcij Unit Investment, koji zajedno s hrvatskom tvrtkom Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić i Dragana Jurilja, upravo završava greenfield investiciju, čija je ukupna vrijednost - zajedno s građevinskim radovima - veća od 50 milijuna eura. Na velikom gradilištu još je stotinjak radnika, užurbano završavaju posao kako bi, najkasnije do kraja ožujka, započela proizvodnja. Hrvatske tvrtke imale su značajnu ulogu u gradnji elektrane: Đuro Đaković iz Slavonskog Broda izgradio je veliki kotao i obavio radove na unutrašnjoj konstrukciji, Elektro-čelik iz Bjelovara izveo je radove na električnim instalacijama, Sokol iz Vinkovaca građevinske radove, Melaing iz Siska napravio je metalne konstrukcije… Tijekom dvije godine, koliko je trajala gradnja, gradilištem je prošlo više od 150 radnika iz 25 hrvatskih tvrtki.
- Kada bude u punom pogonu, elektrana će proizvoditi jednu trećinu struje potrebne Vukovarsko-srijemskoj županiji i sve to od sječke, iverja drveta kakvog je u okolnim šumama napretek. Da bi elektrana mogla raditi punim kapacitetom, godišnje će biti potrebno 80 tisuća tona sječke - kaže menadžer Uni Viridasa Tihomir Barišić koji budno nadgleda završne radove.
Nusproizvodi elektrane
- Sječka je naše ‘rudno blago’ i ima je dovoljno. Dosad je odlazila u izvoz, mahom Mađarsku i Austriju, ili propadala. Sada će pokretati elektranu - rekao je načelnik Krnić.
No, elektrana je tek dio investicije. Čim proradi, uz nju će, na 15 hektara, niknuti staklenici za proizvodnju povrća i velika sušara. To će biti dodatno ulaganje od još 20-ak milijuna eura. Investitor je, da bi ostvario državni poticaj za proizvodnju električne energije, u obvezi polovinu toplinske energije utrošiti na području gdje nastaje. Staklenici i sušara za sušenje drvene građe veliki su potrošači toplinske energije, nusproizvoda elektrane.
Otišlo 700 stanovnika
Izgradnja staklenika počinje čim završe radovi na elektrani. Na prostoru gdje je do prije samo dvije godine bio pašnjak, posao će naći dvije stotine ljudi.
Što to znači za malu općinu, iz koje je prošlih godina u potrazi za poslom otišlo više od 700 stanovnika, ne treba govoriti. Načelnik općine Josip Krnić upozorava na još jednu korist: pritisak na skromni socijalni fond općine bitno će se smanjiti kada ljudi dobiju posao.
Kad je prije dvije godine počela gradnja elektrane, kako to često u nas biva, bilo je ne samo sumnji u uspjeh, već i otvorenih protivljenja. Širile su se glasine da će za potrebe elektrane biti posječene sve okolne šume te da će elektrana biti velik zagađivač. Dio tih priča širio je i izvozni lobi. Na izvozu sječke odlično se zarađivalo. Sada će Hrvatske šume za svaku isporučenu tonu biomase od belgijsko-turskog konzorcija dobivati 22 eura.