Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu kako je njezin, za neke medije i političare sporni nedavni posjet SAD-u, bio službeni i kako je otputovala kako bi doznala više o vanjskoj politici novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa te pozicionirala Hrvatsku kao tvorca politike, objavio je HRT.
- Put je bio, apsolutno, službeni. To je bio radni posjet SAD-u - rekla je Grabar-Kitarović u intervjuu u HRT-ovoj emisiji 'Iza zavjese' reagirajući na dvojbe oko karaktera posjeta SAD-u što je bio i povod za tri prijave Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.
- Prije nego sam otišla na put, objavili smo da odlazim na službeno putovanje, međutim nismo objavili detalje jednostavno zato što kada idete na takav tip razgovora, nađe se netko tko nije sklon Hrvatskoj i želi osujetiti plan putovanja i ideje koje želite izložiti. Tijekom cijelog boravka s mnom je bio jedan djelatnik veleposlanstva. Veleposlanik je bio na godišnjem odmoru. Danas je doba moderne diplomacije koja je sve više personalizirana i rješava se sve više stvari tihom diplomacijom, a ne na crvenim tepisima - kazala je predsjednica i pojasnila kako je u SAD-u nastojala utvrditi kakva će biti vanjska politika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, čije se odrednice ne znaju, kao i kako pozicionirati Hrvatsku prema toj politici.
- Svrha mojeg puta je bila iskoristiti sva ona poznanstva koje sam stekla kroz godine rada, kako u Americi, tako i u međunarodnoj diplomaciji, kako bih s njima porazgovarala upravo o tome što možemo očekivati, ali prije svega pozicionirala Hrvatsku kao lidera, kao nekoga tko će sudjelovati u stvaranju politike, a ne da uvijek budemo reaktivni i da čekamo da netko nešto napravi pa da se mi tome prilagođavamo - rekla je Grabar-Kitarović
- Održala sam 20-ak formalno dogovorenih sastanaka. Otputovala sam u Boston i u New York gdje sam se našla i s Trumpovim bliskim suradnicima i u tom konstantnom periodu koji sam odradila, mogu vam reći da se Trump neće baviti s Hrvatskom, već Irakom, Iranom i Sirijom. Zato moramo stavljati naglasak na jugoistok Europe. Inače će se iskomplicirati odnosi između država. Fokus je bio i na ukidanju viza za hrvatske državljane, na ulaganju u Hrvatsku, na obrambenoj suradnji i NATO-u i o povezivanju Jadrana, Baltika i Crnog mora....
Napadi od strane medija
Predsjednica je potom komentirala i napade iz medija.
- Doista sam čula ovih dana da su se pričale svakakve priče, da sam trebala doći s ogromnim zrakoplovom, izaslanstvom na crvenom tepihu umjesto da sam to odradila sama s jednom suradnicom, do priča da sam otišla na estetske zahvate... Estetski zahvat zapravo treba našoj diplomaciji. Ovo sve što se događalo sam počela iskreno doživljavati kao mobbing. Afera za aferom koje nemaju smisla. Imam dojam da nekim medijima i analitičarima smetam, da me žele zaustaviti u mom radu, u provođenju nacionalne suverenističke politike - kazala je predsjednica.
- U mom mandatu promijenile su se tri vlade, a najteže je bilo za vrijeme konzultacija kada je bilo puno pritisaka. Ipak, Hrvatska je zadržala dojam o stabilnosti i držim da sam što se tiče toga jako puno učinila. Jednog dana ću vam možda moći reći što se događalo iza zatvorenih vrata. Sada sam po prvi put ohrabrena ovom atmosferom jer sve političke strane imaju želju za suradnjom. Nacionalni interesi moraju biti zajednička svima - kazala je Grabar-Kitarović, a potom komentirala inicijativu Jadran-Baltik-Crno more.
- Ne želim da se zaključamo na Balkan. Smeta mi kad ljudi kažu i da je Hrvatska mala država. Nismo mali ni teritorijalno niti po potencijalima. Prethodna Oreškovićeva vlada podržala je inicijativu Jadran-Baltik, a vjerujem da će sada uz Stiera nastaviti taj rad. Sljedeći sastanak je u Poljskoj. Ta inicijativa nije usmjerena ni protiv EU, ni protiv Rusije.
Predsjednica se potom vratila na hrvatske diplomate.
- Kad smo iz Beograda dobili upit da na Dan zahvalnosti spustimo zastave na pola koplja, diplomati su nas pitali što da radimo. Kako kao hrvatski diplomat možete postaviti takvo pitanje? Imidž koji je Hrvatska stekla djelovanjem nekih političara u Hrvatskoj, a potpomognuto Srbijom, to su nažalost podržavali i neki naši veleposlanici - rekla je Grabar-Kitarović pa komentirala i odnose sa Srbijom.
O odnosima sa Srbijom i naoružavanju
- Odgovorno tvrdim i dalje da u Hrvatskoj nema ustaštva i fašizma, posebice u Saboru. Nemamo niti jednu stranku koja zastupa fašističku politiku, a u srpskom parlamentu imamo 21 zastupnika s takvim stavovima. Srbija prije svega treba pogledati situaciju kod sebe. I o tome sam dosta razgovarala na putovanju.
- Mi u Srbiji želimo imati partnera, ali iskrenog partnera s kojim ćemo rješavati pitanja. Srbija mora promijeniti svoju retoriku i ako misle da će ući u EU optužujući Hrvatsku za ustaštvo, varaju se. Izazvat će samo kontrareakciju. Trebaju odlučiti u kojem će pravcu ići i raditi s Hrvatskom. Ja se neću vraćati u prošlost. Hrvatska je pobijedila i Oluja je bila legitimna akcija. Znam da to Srbija nikad neće priznati. Ja sam pružila ruku i trebamo krenuti u rješavanje pitanja. Jedan od glavnih su nestali u Domovinskom ratu, a bit će tu i težih pitanja. Pitanje granice, pitanje arhive... Naša diplomacija treba raditi upravo na ukazivanju tih problema - kazala je i osvrnula se na govor izaslanika srbijanskog premijera Vladimira Božovića na božićnom domjenku Srpskog narodnog vijeća u Novinarskom domu koji je Srbima u Hrvatskoj poručio da će ih matična država, kada budu ugroženi, braniti svim raspoloživim sredstvima.
- Slažem se sa Stierom koji je to nazvao Miloševićevom retorikom. Ja na taj domjenak ne bih otišla u svakom slučaju zato što se on posljednjih godina pretvorio u politički miting koji je kontraproduktivan i koji umjesto da radi na zajedništvu i pomirbi radi na razdvajanju. Vrlo rado bih proslavila Božić s pravoslavnom zajednicom, no to je za mene obiteljski blagdan. Blagdan mira, zajedništva i pomirdbe. Održati takav govor na jednom domjenku nije primjereno. Ne mogu vjerovati da to prije nije dogovoreno i da se nije znalo kakva će se poruka odaslati. To je čista provokacija. Ne smijemo igrati sa Srbijom ping-pong. Ne smije nitko doći i soliti nam pamet. Domaćin je trebao reagirati, ali već se nekoliko puta dogodilo da srpski ministri dolaze ovamo i ponašaju se neprimjereno. Hrvatski ministri to nikada ne rade, to je prije svega stvar pristojnosti i kućnog odgoja, rekla bih, a naravno i politike. Naša politika je politika ispružene ruke prijateljstva prema Srbiji, ali nećemo dopustiti da nas i tražit ću od međunarodne zajednice da reagira i da postavi im pitanja što planiraju i u kojem smjeru idu - kazala je pa komentirala vojne vježbe u Srbiji.
- Mi nikad nismo nikada napali ni jedan centimetar srpskog teritorija. Oluja je bila obrambena akcija. Ja vjerujem da je naša vojska spremna obraniti se. Mislim da Srbi ovime samo podilaze, nemojmo zaboraviti da su tamo uskoro izbori. Voljela bih kad bi nas Rusija i Srbija informirale od koga se oni brane i da znamo u kojem Srbija smjeru misli ići. Naše oružane snage su profesionalne i sposobne, a i članica smo NATO saveza. Hrvatska mora ove godine donijeti odluku o ratnom zrakoplovstvu, prvenstveno što se tiče helikoptera, što ne znači da će se i ove godine sve platiti. Onda ćemo odlučiti koliko borbenih zrakoplova trebamo i kako surađivati sa saveznicama koje nam mogu pomoći u svemu tome - kazala je Grabar-Kitarović, a onda se dotakla i stabilnosti u susjednoj Bosni i Hercegovini.
O BiH i RS-u
- Stabilnost i sigurnost BiH iznimno je bitna. Mi imamo odgovornost kao supotpisnica Daytonskog ugovora, da smo odgovorni za stabilnost u BiH. Imate ljude koji godinama blokiraju BiH na putu napretka, koji gaje predrasude prema svima koji bi trebali sudjelovati u rješavanju stabilnosti i uređenja BiH. Svaka država mora biti svjesna, posebno kada želi postati članica EU, da drugi imaju pravo komentirati sve o toj članici. Želim da svima u BiH život bude bolji, a posebno ću se zalagati za Hrvate u BiH. Treba im pružiti potporu i ne možemo zanemariti određene opasnosti. Postoji određena radikalizacija društva. Islamska zajednica se trudi izolirati radikale, no nedostaju im dugoročni planovi deradikalizacije i moraju i trebaju tražiti pomoć, i islamske zajednice u Hrvatskoj. O toj temi sam isto intenzivno razgovarala u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Realno gledajući Republika Srpska se ponaša kao zasebni entitet i treba ih vratiti na zemlju. Dodik je najavio daljnje referendume koji bi mogli destabilizirati BiH. Međunarodna zajednica je reagirala, ali ne dovoljno čvrsto. Treba spriječiti potencijalne sukobe bilo kakvih razmjera i raditi na tome da bih bude suverena i samostalna država.
Predsjednica se osvrnula i na najavljeno osnivanje povjerenstva koje će dati preporuke kako se odnositi prema simbolima fašizma, nacizma, ali i komunizma u Hrvatskoj.
- Novi su izazovi pred nama. Moramo se prestati baviti prošlošću. Nemojmo se zavaravati da će mir na Jugoistoku Europe trajati vječno. Ne smijemo dopustiti da nam netko ubaci ustašku guju iz Srbije i da se šutamo time i iscrpljujemo se umjesto da razgovaramo kako pokrenuti proizvodnju, zadržati mlade... - zaključila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.