OTKRIVAMO KAKO NAS VARAJU

VELIKI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL JUTARNJEG Što zapravo jedemo: Sok od limuna nema limuna, a jogurt od jagoda nema jagoda!

    AUTOR:
    • Viktorija Macukić

  • OBJAVLJENO:
  • 22.02.2013. u 07:14

Thinkstock

Jutarnji s nutricionistima analizirao: kako treba čitati deklaracije na proizvodima, što se smije jesti, a što ne...

ZAGREB - Znamo li što jedemo? Možemo li vjerovati deklaracijama na prehrambenim proizvodima? Rade li nadležne inspekcije dobro svoj posao kontrole hrane kako bi zaštitile potrošače? Ne. Ne. I ne. Ova tri ne, nažalost, ne znače da će odgovor na pitanje: Hoće li potrošačima biti bolje kada postanemo članica EU? - biti: Da. Jer, iako smo uspješno preuzeli europsku zakonodavnu praksu sustava sljedivosti u kontroli hrane, to automatski ne znači da smo je u stanju uspješno i provoditi. To ne znači, vidimo to po aferi s konjetinom, ni da je taj sustav savršen, ali drugoga nema.

JUTARNJI U LABORATORIJU ZA ANALIZU HRANE ‘Počelo je konjsko ludilo! Zovu nas trgovci da provjerimo DNK strukturu mesa koje prodaju!’

Naša prehrambena industrija je hvaljena i proizvodi uspješno prolaze najzahtjevnije kontrole u dobivanju dozvola za plasman na svjetska tržišta. Proizvodi s oznakama hrvatske kvalitete još sadržavaju visoke postotke sadržaja pod kojim se imenom prodaju, ali uskoro ulazimo na zajedničko europsko tržište u kojem nije neobično da u proizvodu koji se reklamira kao čaj od mente ima najmanje mente. U našim će se trgovinama uskoro u bescarinskom režimu moći kupovati proizvodi tisuća nepoznatih prehrambenih tvrtki koje u bjesomučnoj utrci za profitom traže svoj put do kupca čarobirajući s aditivima, aromama, najjeftinijim dostupnim sirovinama koje su na rubu higijenske ispravnosti.

Nakon što postanemo dio zajedničkog tržišta više ne bi smjela biti praksa da se inspekcije kadroviraju po stranačkim, nego po stručnim kriterijima, da laboratoriji za analizu mesa ne zanimaju ni proizvođače ni inspekcije, da se jednima gleda kroz prste, a drugima traži dlaka u jajetu. Ili da se “neki ponašaju kao pijani milijarderi jer su zaštićeni kao lički medvjedi”. Zaštićeni bi trebali biti jedino potrošači zbog kojih cijeli sustav postoji i koji oni i financiraju. A njihova su zakonska prava još daleko od onih koja su na snazi u zemljama Europske Unije.

DOSSIER Što zapravo jedemo?

Čokolada bez kakaovca. Jogurt od jagode bez jagode...

Čaj od brusnice koristi se kao dodatak prehrani za očuvanje zdravlja urinarnih organa . Odlično. Police svakog trgovačkog lanca imaju ga od mnogih proizvođača. Posegnete za jednim na kojem piše ‘brusnica’ i mislite da ćete pomoći svojem organizmu. No, zapravo mu odmažete jer - uopće ne pijete čaj od brusnice!

Kako je to moguće?

Tako što čaj od brusnice sadrži samo jedan posto brusnice! Tako je, samo jedan posto! Iako na njemu piše brusnica, taj čaj ima najveći postotak hibiskusa, zatim jabuke, arome, kupine, stevije, jabučne kiseline, koncentrate, cikoriju... Sve samo ne brusnicu.

Upravo zato obišli smo police trgovačkih lanaca i krenuli u istragu. Može li se doista čajem od brusnice zvati pripravak koji ima jedan posto brusnice? Možemo li reći da u ruci držimo čokoladu ako sadrži pet posto kakaovca? Ili je to ipak šećerna tabla? Može li se sokom od jabuke zvati voda sa šećerom u kojoj praktički uopće nema jabuke?

Što je nedopušteno

Proizvođači koriste nazive ‘čaj s okusom brusnice’ te ‘jogurt s okusom breskve’ te tako peru ruke od odgovornosti. No, rijetko tko čita deklaracije. Upitali smo predsjednicu Društva za zaštitu potrošača Jadranku Kolarević kako je moguće da ti proizvodi gotovo nemaju osnovnog proizvoda čiji naziv stoji na ambalaži te radi li se o obmani potrošača?

- Pravilnici jasno definiraju kako se proizvod treba označavati. Ako piše džem od jagoda, u njegovom sastavu mora biti veliki postotak jagoda. Naziv nečega što se u proizvodu nalazi tek u tragovima nije dopušteno. Kada je proizvod označen kao okus, onda je to druga stvar - kaže Kolarević.

Ima i proizvoda na kojima piše nešto što nije istinito.

- Na mlijeku piše ‘mlijeko s velebitskih pašnjaka’, a tamo nikad nitko nije vidio pašnjake ni krave. Ali potrošaču odlično zvuči jer ih Velebit asocira na prirodu i zdravlje, a to je teško zavaravanje kupaca - ističe Kolarević.

Lažni učinci

Prema Pravilniku o općem deklariranju hrane, podaci na deklaraciji ne smiju obmanjivati potrošača. Hrani se ne smiju pripisivati učinci ili svojstva koje ona nema.

- Ljudi se moraju naučiti čitati deklaracije - kaže Mimi Vurdelja, voditeljica programa za Nutricionizam i zdravstvenu skrb pri Hrvatskom olimpijskom odboru. Svjesna je opasnosti koje se nalaze u prehrambenim proizvodima, ali i kozmetičkim proizvodima koje stavljamo na kožu.

- Događa se to da ljudi, zato što nisu informirani o proizvodima, krenu na dijetu i jedu samo preparate za dijabetičare ili light prozvode, a da ne znaju što su zapravo light proizvodi. Isto je tako s kremama i losionima. Preko kože štetne tvari najlakše ulaze u krvotok, a ljudi ne znaju što sadrže njihove kreme u lijepom pakiranju - navodi Vurdelja.

Nutricionistica upozorava kako je važno ono što piše na deklaraciji. Ali, navodi jedan problem. Deklaracije su sitno napisane i teško ih je pročitati.

- Poanta je čitanje deklaracija. Kolege iz inozemstva nikad neće kupiti neki proizvod ako nisu pročitali deklaraciju. Zakoni točno definiraju kada je nešto dodatak hrani ili hrana te kada neki proizvod može napraviti učinak, a ne samo placebo efekt - kaže Vurdelja.

To znači da netko može kupiti čaj od brusnice u supermarketu koji sadrži jedan posto brusnice i smatrati da se bolje osjeća od toga. Učinak placeba je velik pa mnogi misle kako neki proizvod ima učinak na organizam, a zapravo ga nema.

- Problem nastaje i jer previše konzumiramo rafiniranu hranu. Primjerice, ulja koja su rafinirana i nisu hladno prešana oslobođena su važnih stvari za organizam - kaže Vurdelja.

Kako čitati deklaraciju?

Na popisu sastojaka navedeno je ono što ulazi u sastav proizvoda. Sastojak koji je prvi na popisu zapravo je i sastojak kojeg najviše ima u proizvodu. To nam je potvrdila i nutricionistica Anita Šupe, koja kaže da je lako vidjeti koliko kojeg sastojka ima u proizvodu jer je onaj koji se nalazi na kraju najmanje zastupljen, a oni prvi najviše.

Veliko sivo područje

Šupe je u Švedskoj diplomirala prehranu i nutricionizam na Geteborškom sveučilištu i autorica je knjige “Istine i laži o hrani”. Deklaracije na prehrambenim proizvodima su, kaže, veliko sivo područje u kojem se mora znati što proizvođači smiju pisati te što se iza toga skriva.

- Imate jogurt s okusom jagode. U njemu ne mora biti ni jedan posto jagode jer jasno piše ‘s okusom’, a taj se okus može dobiti raznim koncentratima. A to je varljivo za kupca. On vidi da piše jagoda i misli da se unutra ona i nalazi - kaže Šupe.

Treba, kaže, probuditi svijest ljudi da čitaju deklaracije.

Nutella je, primjerice, krema od lješnjaka, a u svom sastavu ima tek nekoliko posto lješnjaka. Isto je s čokoladama koje imaju minimalan postotak kakaovca.

Obmana potrošača

Na policama supermarketa našli smo mnoge čokolade. Uglavnom se sastoje od kakaove kreme s malo pravog kakaovca. One čokolade koje su obogaćene lješnjacima, kikirikijem ili nekim drugim sastojkom također sadrže minimalan broj sastojaka od kojeg bi trebale biti proizvedene.

- Ljudi su u ružnoj situaciji. Vjeruju u sve što vide, a zapravo bi trebali ispitati sve zakone i čitati što kupuju. Na primjer, proizvođači nisu dužni navesti da je namirnica GMO podrijetla - kaže Šupe.

Šupe navodi kako se potrošači obmanjuju i tako što na proizvodu piše ‘obogaćeno kalcijem’, ‘obogaćeno vitaminom D’ te ‘sadrži omega 3 kiseline’.

- To je potpuni paradoks. Mlijeko je samo po sebi bogato kalcijem i vitaminom D, ali se oni preradom mlijeka gube te se dodaju sintetički kalcij ili vitamin. A to više nije to - kaže Šupe te upozorava kako ulja i margarini koji sadrže omega 3 kiseline zapravo imaju veliki postotak omega 6 kiseline koje nisu iste i tako kod ljudi može doći do protuefekta.

- Sokovi su najvarljiviji. Oni bi se trebali zvati sok od šećera. Nemaju nikakvih vrijednosti, već su sami koncentrati. Preradom su se izgubili svi vitamini i minerali i ostao je samo voćni šećer. Od voća nema niti tragova, ali ni nutrijenata koji su nam potrebni - kaže Šupe i navodi kako je najbolje da voćni sok sami ocijedimo.

Tako hranu imaju Lena i Darko Jurić, utemeljitelji Art of raw food, koji koriste isključivo sirove namirnice koje pripremaju na odgovarajući način kako bi sačuvali aktivnost enzima, vitamina i minerala u jelima.

- Najsigurniji način da znaš što jedeš jest ako sam bereš i sadiš hranu. To je najizvorniji način prikupljanja hrane. Ljudi bi se trebali više angažirati te provoditi vrijeme u prirodi. Tražiti hranu, brati je i sami saditi vlastite namirnice - kaže Lena.

Svjesna je kako danas ljudi ne stignu sami nabavljati hranu iz prirode, ali navodi kako je bitno da se potrošači upoznaju s proizvođačima te da znaju tko je proizvođač.

- Teško je prepoznati pravog proizvođača kada se toliko proizvoda nalazi na policama. Treba gledati to da su proizvođači koji proizvode osnovni prozvod u principu mali proizvođači. Njihovih proizvoda količinski nema mnogo. Također, bitno je obratiti pozornost na to je li namirnica koju kupujemo sezonska. Mali proizvođači obično rade samo sezonsku hranu i tada ste sigurni da je ta namirnica došla iz prirode - govori Lena.

Sto posto prirodan

Znaju se ljudi žaliti da je prirodna hrana mnogo skuplja od onih na policama supermarketa, ali to je zato što u trgovine dolazi proizvod koji sadrži jeftine namirnice, a ovaj je 100 posto prirodan.

- Treba posložiti prioritete. Ljudi će tražiti majicu koja je napravljena od stopostotne vune, ali za namirnice im je samo bitno da su jeftine. Moramo biti svjesni onoga što jedemo i napraviti prvi korak da to promijenimo. Užurbani život to ne dopušta i ne moramo u korijenu promijeniti svoje navike, ali bar malo pripaziti već radi veliku razliku - kaže Lena.

Slučaj piletina: Da bude jeftinija i veća, uštrcavaju fillere za volumen

“Zašto je pile prešlo kontinent”, pita se kolumnistica Irish Timesa Jennifer O’Connel, iz zemlje odakle je skandal i krenuo. “Da bi bilo jeftino, jeftino, jeftino”, njezin je odgovor.

Mnogi stručnjaci i skandal s konjetinom u goveđim proizvodima povezuju s nemilosrdnom utrkom prema što jeftinijim proizvodima. Prema nedavnoj anketi, više od 89 posto Britanaca štedi na hrani, njih oko 30 posto kupuje robne marke, dok ih je na početku krize to radilo 20 posto. U doba kada režije poskupljuju, a plaće se smanjuju, hrana je jedino na čemu mnogi još mogu štedjeti. Četrdeset posto ih kaže da unatoč skandalu neće mijenjati svoje prehrambene navike - jer si to ne mogu dopustiti.

Svjesni su toga i proizvođači, pa se dovijaju različitim trikovima. U Irskoj i Britaniji tako se spekulira da je u barem nekim slučajevima konjski DNK dospio u jela od govedine zbog “fillera” - sredstava koja se u mesnoj industriji gotovo rutinski koriste radi lakše prerade ili postizanja veće mekoće, ali prvenstveno kako bi se proizvodu povećao volumen.

- Sredstva za povećanje volumena dodajemo u manje kvalitetne proizvode. Oni na sebe vežu vodu, nabubre i povećaju masu proizvoda. Najčešće se koriste škrob i ugljikohridrati, a u nešto boljoj verziji proteini soje - kaže profesorica na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Helga Medić.

Puna vode

Poseban je problem s piletinom, za koju se često kaže da je “puna vode”, no čak i veliki proizvođači teško dokazuju da je voda uštrcana u proizvod jer meso može biti vodnjikavo i zbog tretiranja, prehrane i starosti životinja, pa čak i zbog načina klanja. No, prema izvješću irske Agencije za sigurnost hrane iz 2003., u pokušaju da smanje troškove, europski proizvođači znaju uvesti primjerice pileće filete izvan EU, koji su najčešće zasoljeni i smrznuti. U Europi ih se potom odmrzne, napuni vodom i prodaje, najčešće jeftinim restoranima, ali i mesnicama, po mnogo nižoj cijeni od “obične” piletine. Voda se pritom dodaje “tambliranjem”, odnosno “masiranjem”.

- Riječ je o postupku koji se inače koristi, primjerice, u proizvodnji prešane šunke. Otopi se obična sol, polifosfat, odnosno sredstvo za vezanje vode, ponekad i askorbinska kiselina, i uštrca se u meso. Potom se stavi u stroj koji meso miješa, masira i tako ono zadrži više te tekućine i ravnomjerno je rasporedi - kaže Medić.

Domaće je bolje?

Kroz takvu “marinadu” od polifosfata i vode može proći i piletina, a kao sredstva koja se koriste za vezanje vode irski izvještaj navodi i druge proteine životinjskog podrijetla - želatinu, krv ili čak sušene goveđe i svinjske proteine. U svakoj od zemalja gdje su se pojavili mesni proizvodi sumnjivog sastava pojavili su se i povici da je odgovor kupovati domaće. No, čak i za proizvode od svježeg mesa nije uvijek lako utvrditi porijeklo. Ako je riječ o neprerađenim pilećim bacima, na primjer, paket mora sadržavati i zemlju porijekla, uzgoja i klanja. No, kupujete li svježe batke sa začinima pripremljenima za pečenje, to se smatra prerađenim mesom i tretira se po drugim pravilnicima. Tada se primjerice “Made in Croatia” može staviti već nakon što je u Hrvatskoj obavljena samo značajna završna faza prodaje. Irish Times piše kako je tako “posve legalno kupiti jeftino meso (s iznimkom govedine) iz Tajlanda ili Brazila, posuti ga začinima ili krušnim mrvicama i označiti kao ‘irski’ proizvod”. To bi se doduše trebalo promijeniti iduće godine, kada na snagu stupa europska direktiva iz 2011., prema kojoj će i na prerađenim proizvodima od peradi, svinjetine, ovčetine i kozetine morati biti navedena zemlja podrijetla mesa. ( Nikolina Šajn)

SOKOVI

Limunada 1,5 l

sastojci: voda, šećer, sok od limuna (6%), ekstrakt limuna, prirodne arome, regulator kiselosti limunska kiselina, vitamin c, stabilizator E410, boja: beta-karoten, zgušnjivač E414, emulgator E445, ukupna suha tvar najmanje 8%

Multivitamin 2 l

udio voćnog soka najmanje 12% (naranča 8%, limun 2%, ostalo 2%)

sastojci: voda, šećer, koncentrat soka miješanog voća (naranča, limun, ananas, grožđe, mandarine, nektarine, pasionka, guava, marelica), kiselina, vitamini, aroma

Borovnica 1 l

udio voćnog soka najmanje 40%

sastojci: voda, sok od koncentriranog voća, šećer, kiselina

Maraska - amarena

osvježavajuće piće od koncentriranog soka višnje

Udio voća: najmanje 15%

Sastojci: voda, sok od višnje maraske (15%), šećer, prirodna aroma višnje maraske, regulator kiselosti: limunska kiselina, suha tvar minimalno 10%, pasteriziran

Breskva 1l

sastojci: voda, kaša od breskve minimalno 42%, fruktozno - glukozni sirup, kiselina: limunska kiselina, arome, antioksidans: askortinska kiselina, suha tvar minimalno 8%, pasterizirano

JOGURTI

Voćni jogurt s biskvitom 200g

sastojci: jogurt od pasteriziranog mlijeka sa 1,3% mliječne masti, sirup glukoze i fruktoze, šećer, modificirani škrob, biskvit 0,2% (jaja, pšenično brašno, pšenični škrob), jestiva želatina, biljna mast (0,2%), karamel sirup, stabilizator E410, regulator kiselosti: limunska kiselina, aroma

Jagoda, kivi 330g

fermentirano mlijeko s dodatkom jagode i kivija, obogaćeno mliječnim fermentom Bifidus ActiRegularis

Sastojci: pasterizirano mlijeko, šećer, jagoda 2,8% i kivi 1% (s dodatkom: glukozno - fruktoznog sirupa, arome, prirodnih bojila: ekstrakt crne mrkve, cikle i crvenog papra), akacija guma, mlijeko u prahu, odabrani jogurtni fermenti, Bifidus ActiRegularis ferment. Sadrži gluten

Jogurt s okusom jagode i banane 750g

Sastojci: jogurt 84%, voda, šećer, obrano mlijeko u prahu, glukozno - fruktozni sirup, sok od jagode iz koncentriranog soka 0,5%, sok od banane iz koncentriranog soka 0,5%, modificirani škrob, aroma, koncentrirani sok od cikle, mlijeko i tragovi glutena

ČAJEVI

Šumsko voće

sastojci: plod divlje ruže 54.5%, cvijet hibiskusa 30%, aroma šumskog voća 5%, cvijet naranče 4%, list kupine 3.5%, plod jabuke 3%

Borovnica

sastojci: hibiskus 45%, jabuka 22%, šipak 11%, arome 8%, bazga 6%, cimet 5%, borovnica 1,5%, limunska kiselina 1,5%

Šljiva

sastojci: hibiskus 36%, jabuka 20%, šipak 16%, bazga 7%, cimet 6%, arome 4,5%, kupina 3%, aronija 3%, aroma šljive 2,5%, regulator kiseline: limunska kiselina

Brusnica

sastojci: hibiskus 50%, jabuka 16%, aroma 13%, kupina 8%, stevija 3%, jabučna kiselina 2,5%, crni ribizl 2%, koncentrat 2%, cikorija 1,5%, komadići brusnice 1%, šipak 1%

Malina

sastojci: hibiskus 35%, jabuka 32%, slatka kupina 10%, narančina kora 10%, aroma maline 5%, šipak 5%, pržena cikorija 2%, bazga bobice 2%

ČOKOLADE

Mliječna čokolada

sastojci: šećer, kakaov maslac, punomasno mlijeko u prahu, kakaova masa, sirutka u prahu, emulgatori: sojin lecitin, poliglicerol poliricinoleat; aroma. Kakaovi dijelovi min 30%. Sadrži mlijeko i soju. Može sadržavati tragove kikirikija, lješnjaka, oraha, badema, glutena i jaja.

Mliječna čokolada - noisette 80g

sastojci: šećer, kakaov maslac, pasta lješnjaka 13%, obrano mlijeko u prahu, kakaova masa, sirutka u prahu, mliječna mast, emulgatori sojin lecitin i E476, aroma. Kakaovi dijelovi min 30%, min 18% suhe tvari mlijeka (BiH) 4,5% m.m. Može sadržavati tragove drugih orašastih plodova i pšenice.

Izdvajamo