U pratnji turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji u utorak dolazi u Zagreb, bit će petorica ministara, sto ljudi iz osiguranja i pratećih službi i više od devedeset poslovnih ljudi iz cijele Turske. U sigurnosnom smislu bit će to jedna od najkompliciranijih i najizazovnijih organizacija kad je riječ o dolasku stranog državnika u Hrvatsku, a u utorak i srijedu u nekim dijelovima Zagreba važit će poseban režim prilagođen protokolu posjeta visokih gostiju.
Uoči dolaska predsjednika Erdoğana traju i intenzivne pripreme na Pantovčaku pa su u završnoj fazi radovi na uređenju travnjaka gdje će turski predsjednik i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dati izjave novinarima. Po uzoru na Bijelu kuću na travnjaku će biti postavljene govornice, a radove su izvodili sami djelatnici Ureda predsjednice. Zbog štednje nisu angažirana poduzeća koja se time profesionalno bave, već su sami djelatnici, njih desetak, uredili travnjak i posadili cvijeće. “Nije koštalo ništa. Dok smo tu, vodimo se manirom dobrog gospodara i za one koji će sutra doći na Pantovčak”, rečeno nam je u Uredu predsjednice, gdje se intenzivno priprema dolazak predsjednika Erdoğana. U planu je za sljedeće susrete hrvatske predsjednice i njenih gostiju izraditi i posebnu vizualnu “kulisu” koja će biti postavljena na travnjaku s pogledom na samu zgradu Ureda.
Prati ga pet ministara
Boravak šefa CIA-e u Sarajevu, tvrde u Uredu, nema nikakve direktne veze s organizacijom dolaska turskog izaslanstva. “Kada se uzme u obzir cjelokupna organizacija, nedavni boravak američkog potpredsjednika Joe Bidena u Zagrebu bio je ‘lagani’ protokol”, kažu na Pantovčaku. Budući da je predsjednik Erdoğan poznat po tome da često “iskače” iz zacrtanog protokola i ponekad drži govore znatno dulje nego što je bilo predviđeno, organizatori i o tome vode pažnju.
Erdoğan će u Zagreb sletjeti iz Bakua i odmah nakon dolaska predviđena je ceremonija na Mirogoju, gdje će predsjednik položiti vijenac kod Zida boli. Nakon toga će tursko izaslanstvo otići na Pantovčak, gdje će se prvo susresti Grabar-Kitarović i Erdoğan u pratnji supruga i supruge. Nakon toga slijedi sastanak izaslanstava, na kojem će se razgovarati o bilateralnim pitanjima i članstvu Turske u EU. Očekuje se da će hrvatska predsjednica izraziti punu podršku Turskoj na njenom putu u EU. Na dnevnom redu je i razmjena mišljenja o stanju na jugoistoku Europe, s posebnim naglaskom na BiH, te pripreme za sljedeći summit NATO-a u srpnju u Varšavi. Šefovi država razgovarat će i o izbjegličkoj krizi, te stanju u Siriji i Iraku. Koliku važnost Turci pridaju dolasku u Zagreb pokazuje i činjenica da će u predsjednikovoj pratnji biti petorica ministara, za europska pitanja, kulturu, promet, gospodarstvo i energetiku.
Susret s premijerom
Prvog dana boravka Kolinda Grabar-Kitarović priređuje i svečanu večeru na Pantovčaku, a u srijedu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održava se Hrvatsko-turski gospodarski forum, na kojem će govoriti Grabar-Kitarović i Erdoğan. Turski predsjednik susrest će se i s premijerom Tihomirom Oreškovićem i Željkom Reinerom, s kojima će biti na radnom ručku, te će prisustvovati obilježavanju stote godišnjice islamske zajednice u Hrvatskoj u HNK. Na kraju boravka u Zagrebu Erdoğan će prisustvovati otvaranju Turskog kulturnog centra u Hebrangovoj ulici.
Dulje se vrijeme priprema dolazak turskog predsjednika, koji je trebao doći i na Sinjsku alku kad je obilježena tristota godišnjica, ali su ga spriječili događaji u samoj Turskoj. Odnosi Hrvatske i Turske izuzetno su dobri, otvorenih pitanja gotovo i nema, a sve je intenzivnija i gospodarska suradnja. Svaki dan raste broj prijavljenih poslovnih ljudi koji žele sudjelovati na gospodarskom forumu u Zagrebu.
U Zagreb dolaze i vodeći turski poslovnjaci željni ulaganja u Hrvatsku
Turski gospodarstvenici, njih 100-tinjak, koji u utorak dolaze u Zagreb u pratnji turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana tijekom dvodnevnog će posjeta Zagrebu odraditi niz poslovnih sastanaka s predstavncima zainteresiranih hrvatskih kompanija po principu “speed datinga”, odnosno brzih poslovnih susreta. Jednu od najvećih turskih grupacija, Koç grupu, zastupat će Orhan Sayman, direktor za prodaju zadužen za tržište Europe i južne Amerike njihove tvrtke Arcelic Inc. koja se bavi kućanskim aparatima. Dio te turske grupacije su brendovi Bekoo i Grunding, a Koç grupa djeluje u automobilskoj industriji, energetici, financijama, bankarstvu te prehrambenoj industriji, građevinarstvu i informatičkim tehnologijama. Većinu turskih kompanija trebali bi, prema popisu sudionika, zastupati najviši članovi menadžmenta. U Hrvatsku tako dolazi i Sinan Serhan Erem, član Upravnog odbora CNR holdinga, jednog od najvećih svjetskih organizatora poslovnih sajmova. Eksponiranu turističku Dogus grupu predstavljat će sam većinski vlasnik Ferit Sahenk, dok će Süzer holding koji u Hrvatskoj ima Kent banku predstavljati Mustafa Süzer, predsjednik Upravnog odbora.
Interes za poslovanje s Hrvatskom ima i turski Net holding, međunarodni konglomerat koji posluje u nekretninskom biznisu, ali i lutrijskom, a u Zagreb dolazi član njihova Upravnog odbora i glavni financijaš Orlando Kalumenos. Među predstavnicima zdravstvenog sektora je i Ramazan Burak Telli, suosnivač i član izvršnog menadžmenta biznisa očnih poliklinika Europe Eye Hospital koji u Turskoj imaju 12 poliklinika i vodeći su igrač u tom biznisu. Iz sektora zdravstva dolazi i Leyla Alaton, članica Upravnog odbora Alvimedice koja u Dugopolju kraj Splita želi graditi kliniku za bolesti srca. Među značajnijim biznisima je Pegasus, vodeći turski niskotarifni turski avioprijevoznik čiji je cilj uspostavljanje što šire i što učestalije baze letova. U Zagreb dolazi predsjednik kompanije Ali Sabanci.
Hrvatska gospodarska komora do ponedjeljka prikuplja interes hrvatskih poduzetnika koji se žele sastati s turskim predstavnicima kompanija.
Turskoj je Hrvatska geostrateški važna za investicije s obzirom na to da je smatraju ulaznicom u Europu. Ukupno, vrijednost turskih ulaganja u Hrvatsku danas iznosi 350 milijuna eura, a najveći je investitor Dogus grupa koja ima i udio u državnom lancu marina ACI te su zainteresirani povećavati taj udio ako takav interes pokaže i hrvatska Vlada.