Reformi kurikuluma, pripremanoj godinu dana entuzijazmom 500-tinjak učitelja, nastavnika i sveučilišnih profesora, jučer je najavljeno zaustavljanje. Reformi je bio cilj rasterećenje gomile nepotrebnog sadržaja u školama. Najava o stopiranju reforme bila je navedena u programu Domoljubne koalicije, jučer ujutro predstavljenom u Saboru. Nakon što je vijest iznenadila školski sustav i kreatore reforme, samo sedam-osam sati nakon objave došlo je do njezina demantija.
Zastupnica Mosta Ines Strenja Linić izjavila je u večernjim satima kako reforma školstva ide dalje. Preokret je objasnila greškom: na službeno predstavljenom programu, među ostalim, objavljenom na stranicama Sabora, našao se nevaljani dokument! Pravi će se, rekla je zastupnica, objaviti uskoro. Je li uistinu riječ o slučajnoj greški, koja je katastrofalna, s obzirom na to da je javno predstavljanje na prezentaciji programa rada Vlade Tihomira Oreškovića, u Domoljubnoj koaliciji sinoć nisu davali odgovor.
Osim što bi zaustavljanje reformskog procesa značilo bacanje u vjetar 10 milijuna kuna, koliko je na nju utrošeno u 2015., jučerašnji paradoks vijesti o zaustavljanju reforme je što nove prijedloge kurikuluma još nitko (osim autora i recenzenata) nije vidio, jer je njihova prezentacija predviđena za 1. veljače. Reformska bi Vlada, dakle, prema onome što je pisalo u smjernicama, zaustavljala reformu na neviđeno! - Iskreno sam iznenađen najavom zaustavljanja pokrenute kurikularne reforme, nakon što su u predizbornom razdoblju sve stranke toj istoj reformi dale potporu - komentirao je jučer prijepodne Vedran Mornar, ministar obrazovanja na odlasku. Zaustaviti reformu u ovom trenutku značilo bi zaustaviti je zauvijek.
Nikad se više, smatra Mornar, neće stvoriti pozitivno ozračje u kojem su svi dionici sustava bili javno pozvani sudjelovati, doslovno se natjecali za to, gdje su birani najkvalitetniji kandidati i ocjenjivala se njihova motiviranost, gdje nikome nije bio motiv novac nego, baš svima, iskrena želja za promjenom i boljim. Mornar zato postavlja pitanje: zašto rezultate dosadašnjega rada jednostavno ne staviti na uvid i ocjenu javnosti, pa ako nešto treba promijeniti, to tek tada učiniti? Ni voditelju tima za provedbu Strategije obrazovanja Nevenu Budaku, nije jasno na temelju čega bi se neobjavljena kurikularna reforma trebala zvati promašaj. - Zaustavljanje reforme značilo bi onemogućavanje bilo kakvog reformskog zahvata u hrvatsko obrazovanje u sljedećih 15-ak godina jer bi razočaranje među učiteljima i nastavnicima bilo takvo da ne vjerujem kako bi se itko više upuštao u rad na sličnim promjenama - predviđa Budak. O kurikularnoj reformi će se, kaže, moći suditi onda kada dokumenti budu u javnosti, a što se Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije tiče, kojoj je najavljena revizija, nju je donio Sabor, bez protivljenja ijedne političke stranke "pa moramo očekivati da će se taj projekt od nacionalnog interesa provoditi i dalje, bez obzira na to što pojedinci u njemu nisu prepoznali svoje osobne interese“.
Boris Jokić, voditelj reforme, jučer je izjavio da za opstanak reforme očekuje podršku predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, sindikata, svih dijelova društva, privatnog sektora, katoličke i pravoslavne crkve, islamske zajednice te manjina. I on je apelirao da se ljudima barem pusti da predstave ono što su napravili. Namjere su im potpuno iskrene, kaže Jokić i dodaje: Presudom bez suđenja i krivnjom bez dokaza, vraćamo se u neka vremena za koje smo mislili da su davno iza nas.
NOVI PLANOVI ZA ŠKOLSTVO I ZNANOST
1. Podizati ulaganja u obrazovanje i istraživanje
2. Nagrađivanje boljih profesora i kažnjavanje lošijih
3. Uspostava strožih kriterija za napredovanje u zvanja
4. Razvoj sustava stipendiranja učenika i studenata
5. Poticati razvoj STEM područja
6. Eliminirati utjecaj političkih struktura u školstvu i znanosti
7. Integriranje sveučilišta i racionalizacija broja studija
8. Stroži uvjeti za pristup obrani disertacije
9. Ukidanje agencija i osnivanje zavoda za školstvo uz novu funkciju glavnog školskog nadzornika
10. Uvođenje male mature