IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT

VELIKI VODIČ ZA GLASANJE NA IZBORIMA Objašnjavamo gdje i u kojem periodu možete glasati, a zna se i kada točno će biti poznati prvi rezultati

 Marko Todorov / CROPIX

Hrvatski građani s pravom glasa, u nedjelju, treći put od ulaska Hrvatske u EU, biraju zastupnike koji će ih predstavljati u Europskom parlamentu. Hrvatska ima pravo na 12 zastupnika, jednog više nego u prošlom mandatu, od čega će ih 11 odmah ući u Europski parlament, a 12. tek nakon što Velika Britanija okonča proces izlaska iz EU. Mandat eurozastupnika traje pet godina.

Biračka mjesta otvorena su od 7 do 19 sati, a pravo glasa na ovim izborima, prema podacima Ministarstva uprave, ima 3,831.389 birača, što je 64.046 birača više nego na prošlim europskim izborima održanim u svibnju 2014. Među 3,8 milijuna birača koji imaju pravo glasati na ovim izborima je i 154.358 hrvatskih državljana s pravom glasa koji imaju prebivalište izvan Hrvatske, što je 42 puta više birača dijaspore nego na zadnjim europskim izborima.

To povećanje posljedica je Zakona o registru birača donesenog 2015. u zadnjoj godini Milanovićeve Vlade. Prema tome Zakonu, birači dijaspore koji žele sudjelovati na hrvatskim izborima ne moraju više prije svakih izbora fizički dolaziti u hrvatsko diplomatsko predstavništvo i tražiti da ih upišu u registar birača, nego MUP svakog hrvatskog državljanina s prebivalištem u inozemstvu automatski uvrštava u registar.

Birači glasaju na biračkim mjestima određenim po adresi njihova prebivališta. Oni koji se na izborni dan zateknu izvan mjesta prebivališta ili u inozemstvu također mogu glasati, ali samo ako su do 15. svibnja ove godine podnijeli zahtjev nadležnom tijelu državne uprave da im se u mjestu ili državi gdje borave na dan izbora omogući glasanje. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP-a), 5260 punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj podnijelo je zahtjev da u nedjelju glasaju u inozemstvu, a dodatnih 6307 podnijelo je zahtjev da glasaju u nekom drugom mjestu u Hrvatskoj, izvan mjesta u kojem žive.

Također valja istaknuti da za hrvatske predstavnike u EU parlamentu mogu glasati i državljani neke od članica EU koji nemaju hrvatsko državljanstvo, ali u Hrvatskoj imaju privremeni boravak ili prebivalište, ali pod uvjetom da 30 dana prije izbora zatraže da ih unesu u hrvatski registar birača. Takvih je, prema podacima DIP-a, na ovim izborima samo 13. Isto pravo imaju i hrvatski državljani koji prebivaju u nekoj od članica EU, a zanimljivo je da je hrvatskih državljana koji su se prijavili za glasanje za kandidate članice u kojoj žive - čak 10.276.

Cijela se Hrvatska, uključujući i birače dijaspore, na europskim izborima tretira kao jedna izborna jedinica. Na ovim europskim izborima natječu se 33 liste na kojima je ukupno 396 kandidata. Dvije izborne liste su nestranačke, a ostale su stranačke ili liste koalicije stranaka. Glasa se tako da birač zaokruži smo jednu od ponuđenih izbornih lista, a na odabranoj listi može zaokružiti i ime jednog kandidata kojeg bi najradije vidio u Europskom parlamentu - tj. dati mu preferencijalni glas. Europski zastupnici biraju se srazmjernim sustavom, a zastupničko mjesto osvaja lista koja je dobila najmanje 5 posto od ukupnog broja važećih glasova. Broj mandata koje je osvojila lista koja preskoči izborni prag računa se tako da se ukupni broj glasova koji je osvojila pojedinačna lista podijeli s 12, tj. brojem mandata na koje Hrvatska ima pravo. Da bi kandidat na listi koja je preskočila izborni prag osvojio mandat preferencijalnim glasovima, mora dobiti najmanje 10 posto ukupnog broja glasova koje je osvojila lista na kojoj se kandidirao.

DIP će prve izborne rezultate objaviti u nedjelju u 23 sata po hrvatskom vremenu, nakon što se zatvore biračka mjesta u Italiji - državi u kojoj se birališta zatvaraju najkasnije. Potpune izborne rezultate DIP će objaviti u ponedjeljak iza podneva. Međutim, već u 19 sati, odmah nakon zatvaranja birališta, bit će objavljeni rezultati izlaznih anketa.

S odzivom od samo 25,2 posto Hrvatska je na prošlim europskim izborima bila među državama s najslabijom izlaznošću. Lošiju izlaznost od Hrvatske imale su samo tri članice EU: Poljska (23 posto), Češka (18 posto) i Slovačka (13 posto). Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, 33 posto hrvatskih ispitanika izjavilo je da će "sigurno" ili "vrlo vjerojatno" izaći na današnje izbore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. ožujak 2024 23:11