Tri četvrtine sadašnjih i donedavnih SDP-ovih birača uvjereni su da je situacija u “njihovoj” stranci pogoršana otkako je Davor Bernardić izabran za predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske. Koliko je rasprostranjeno loše mišljenje o Bernardiću, pokazuje i podatak kako ga je više od polovice SDP-ovih birača, eksplicitno apostrofirala kao glavnog krivca za pad rejtinga socijaldemokrata, pokazalo je ekstenzivno istraživanje javnog mnijenja o situaciji u Socijaldemokratskoj partiji, koje je za Jutarnji list provela agencija Ipsos.
Ispitanici u Ipsosovu istraživanju podijeljeni su u četiri kategorije, na “čvrste”, “kolebljive”, “dostupne bivše” (koji misle možda opet glasati za SDP) i “nedostupne bivše glasače” (koji su definitivno odustali). Brojke otkrivaju kako su bivši glasači izrazito nadzastupljeni među najmlađim ispitanicima i SDP je praktički izgubio tu skupinu, kao i da socijaldemokrati sve teže privlače visokoobrazovane koji, sada, najčešće (40%) spadaju u skupinu nedostupnih bivših birača.
Najvažniji je odgovor kako čak 74,9 posto ispitanih stanje u SDP-u nakon dolaska Bernardića na čelo ocjenjuje lošijim nego prije, dok tek 9,6 posto vjeruje da je stanje poboljšano u proteklih godinu i pol dana. Pritom, uopće nema statistički značajne razlike između glasača SDP-a (77%) i bivših glasača (68% kod dostupnih i 77% kod nedostupnih). Svi su poprilično složni u tom stavu, ali je on dominantan opet kod ispitanika iz Zagreba te - što je posebno zanimljivo - kod ispitanika iz Rijeke i Primorja, iako u ovoj regiji stoluje Zlatko Komadina, politički zaštitnik Davora Bernardića.
Kvalitetni ljudi
Na pitanje tko je izravan krivac za lošije stanje u SDP-u, relativna većina od 43,7% ispitanih smatra da je to Bernardić, a 25 posto, drže kako je odgovornost na njegovim kritičarima, koji se u medijima kolokvijalno opisuju kao “milanovićevci”.
Ulaskom u dubinu odgovora postaje jasno zašto se dogodio pad podrške Socijaldemokratskoj partiji. Birači SDP-a nezadovoljni su političkom snagom stranke, kvalitetom i jasnoćom programa. Tek nešto boji rezultat - 2,7 - dobile su lokalne organizacije i politički rad stranke u Saboru - što je pomalo i neočekivano ako se uzme u obzir niska razina povjerenja u instituciju Sabora koja i inače postoji među svim hrvatskim građanima.
I bivši i sadašnji birači kao najboljim dijelom stranke (najveća prosječna ocjena, “dobar”) ocjenjuju kvalitetu ljudi u širem vodstvu stranke - članovi predsjedništva, saborski zastupnici, gradonačelnici itd. Prema ispitanicima, najmanja kvaliteta stranke je njezin predsjednik, koji je ocijenjen sa 2,2, a nižu ocjenu od prosjeka dobio je i u Zagrebu koji je obilježio njegov politički rad zadnje desetljeće.
Na otvoreno pitanje o tome koji su najbolji i najgori potezi SDP-a ispitanici dominantno odgovaraju s “ne znam”, što ukazuje na probleme koje stranka ima u komunikaciji prema van. Potvrđuje to i drugi najčešći rezultat kod “najboljih poteza”, jer 33,1 posto ispitanika je odgovorilo da dobri potezi ne postoje, a samo njih 10 posto se moglo sjetiti nekog pozitivnog poteza SDP-a u zadnjih nekoliko mjeseci. Vrijedi napomenuti da se od loših poteza ističu međusobne svađe i prijetnje raskolom, ali i loši nastupi i izjave Davora Bernardića.
Svadbena čestitka
Tako su birači SDP-a izrazito kritični prema Bernardićevoj večeri s Milanom Bandićem, svadbenoj čestitki desničarskom ekstremistu Velimiru Bujancu te njegovim aktivnostima na društvenim mrežama. Večera s Bandićem ponajviše je smetala biračima u Zagrebu i Dalmaciji, a tim regijama su se kod čestitke Bujancu pridružili Rijeka i Primorje.
Kada se radi o sukobima koji potresaju SDP, natpolovičnih 50,9 posto ispitanika više vjeruje “pučistima” (s predvodnicima Peđom Grbinom i Sinišom Hajdašem Dončićem) koji su suspendirani, dok Bernardiću vjeruje njih samo 17%. Trenutni glasači čak i više vjeruju Bernardićevim kritičarima od bivših glasača, koji su prilično razočarani, pa malo češće navode da ne vjeruju ni jednoj ni drugoj strani. Davoru Bernardiću u ovoj priči opet najmanje vjeruju SDP-ovi birači iz Rijeke i Primorja.
Glede suspenzije četvero članova Predsjedništva SDP-a, jer su se javno suprotstavili Bernardiću, gotovo dvije trećine ispitanih (64%) smatra kako spomenuta kazna nije opravdana, a najglasniji protiv suspenzija su birači iz Rijeke i Primorja (75 posto), iako su upravo političari s tog područja bili ključni za nedavno izglasavanje suspenzije u Glavnom odboru. Prilično je zanimljivo kako, da je suspenzija opravdana u postotku najviše (31 posto) misle ispitanici koji su prije dvije godine na zadnjim izborima zaokružili HDZ.
Na pitanje kako riješiti raskol, više od polovice ispitanika želi izbore - 30% traži izbore za novog predsjednika, a dodatnih 22% izbore za sva upravljačka tijela stranke. Međutim, znakovito je da čak 38% ispitanih smatra kako bi dvije struje morale pronaći načina da zajedno vode stranku, što pokazuje dubinu podjele u SDP-u.
Živi zid nadire
Ako se u sadašnjim okolnostima u SDP-u trebaju plašiti neke stranke, tada je to antisistemski Živi zid, koji je - pokazalo je istraživanje Ipsosa - ozbiljno zahvatio njegovo bivše biračko tijelo jer bi oko 28% dostupnih bivših glasača i 37% nedostupnih SDP-ovaca u ovom trenutku glasali za Ivana Pernara i Vilibora Sinčića. Nakon Živog zida, Pametno i Most su najozbiljnija konkurencija, a ne treba zanemariti niti manje lijeve stranke, koje su pojedinačno premale da bi se mogle proučavati u križanjima, no sve zajedno su uzele velik dio bivših birača. Međutim, znakovito je da je skupni rejting ostalih lijevih stranaka u sjevernom Primorju - dosadašnjem bastionu SDP-a - gotovo izjednačen sa SDP-ovim.
Kao i uvijek, pozitivna je činjenica da etablirana stranka kao SDP još uvijek unatoč svemu ima stabilnije i lojalnije biračko tijelo od konkurencije. Ukratko, nada postoji, ali SDP treba duboke rezove želi li preživjeti.
