Povodom jučerašnjeg imenovanja aktualne ministrice vanjskih poslova, Marije Pejčinović Burić, glavnom tajnicom Vijeća Europe, javnosti se danas na tiskovnoj konferenciji obratio premijer Andrej Plenković.
Sve je, dakako, zanimalo znači li to imenovanje da će doći do novog preslagivanja u Vladi, no premijer na to pitanje nije dao jednoznačan odgovor.
- Marija i ja smo razgovarali o ovoj kandidaturi krajem siječnja. Žao mi je što naše predsjedanje odborom ministara koje je bilo ključno za ovu kandidaturu, nije imalo veći odjek u medijima.Odmah smo osjetili da imamo dobar feedback zastupnika. Odluku smo donijeli kad smo shvatili da je to jedna izvrsna prilika, da Hrvatska ima dobar međunarodni položaj, Hrvatska je članica Vijeća Europe već 23 godine. Smatrali smo da Marija sa svojim političkim profilom, profesionalnim angažmanu i predanosti europskim temama zaslužuje ovo. S obzirom na to da je poliglot, nije bilo elementa u njezinim postignućima da bi nam dalo sumnje da se kandidira - rekao je premijer novinarima, javlja N1 Televizija.
- Njen rezultat, 159 glasova naprema 105, ukazuje na jedno veliko povjerenje. Mandat počinje ove jeseni i Hrvatsku pozicionira u međunarodnim organizacijama na stupanj na kojem dosad nismo bili. Još jednom Marija iskrene čestitke, jako smo ponosni i sretni. Vjerujemo da će Vijeće Europe u tebi imati osobu koja će znati riješiti sve izazove i probleme koji će se postaviti pred tebe - dodao je.
Javnosti se obratila i uskoro bivša ministrica Pejčinović Burić.
- Htjela bih zahvaliti premijeru Plenkoviću na inicijativi i na nominaciji. Nominaciju mora donijeti država sama. Nakon šest mjeseci mogu reći da je povjerenje bilo dobro usmjereno. Činjenica da sam ušla u drugi krug jest već bio veliki korak. Može se uvijek nagađati, ali do 19 sati, osim osjećaja da sam vrlo blizu, drugi odgovor nisam mogla dati. Nevjerojatno je da je zaista u jednoj utakmici koja je vođena po jednom fair playju, da se moja kandidatura izglasa. To pokazuje da je Vijeće Europe sazrelo za dvije stvari. Da se prvi put od osnivanja bira osoba koja dolazi iz srednje i istočne Europe. Pokazalo se da je ovako velika i važna institucija spremna na ovakav korak.Drugi korak je ravnopravnost spolova. U 70 godina samo je jedna žena vodila Vijeće Europe. To je bila jedina žena koja je vodila instituciju - rekla je nova glavna tajnica Vijeća Europe.
Reporter N1 premijera je izravno pitao hoće li doći do rekonstrukcije Vlade, no Plenković nije htio dati jasan odgovor.
- Vidim da ste oduševljeni velikim diplomatskim uspjehom Hrvatske. Hvala vam na pitanju - rekao je, izbjegavši takom odgovoriti novinaru na konkretno pitanje.
Također, nekome je pala na pamet ideja da Plenković bude i premijer i ministar vanjskih poslova.
- Ja ne mislim, kao neki drugi na hrvatskoj političkoj sceni, da je dobro akumulirati ulogu predsjednika i drugih ministara. Mislim da svatko ozbiljan zna raditi distinkciju između šarlatanstva i ozbiljne politike.
Pejčinović Burić: Pred Vijećem Europe stoje veliki izazovi
Pred Vijećem Europe stoje veliki izazovi u vremenu preispitivanja svih svjetskih multilateralnih foruma, rekla je u četvrtak ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić koja je dan ranije izabrana za novu glavnu tajnicu te organizacije s 47 država članica.
- Vijeće Europe se, kao i mnoge multilateralne organizacije, nalazi u vremenima kad se preispituju svi multilateralni forumi, njihova potreba i način funkcioniranja, dakle ima velike izazove pred sobom - kazala je hrvatska ministrica koja će u rujnu preuzeti vodstvo tom organizacijom koja okuplja države sa sveukupno 830 milijuna stanovnika i bori se za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava.
- Iako glavna tajnica nije jedina koja sudjeluje u tome, to je važna funkcija koja usmjerava organizaciju - rekla je ministrica na konferenciji za medije u Banskim dvorima uz premijera Andreja Plenkovića.
Cilj Vijeća Europe, koje je u svibnju proslavilo 70. rođendan, je borba za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava diljem šireg područja Europe, a njene konvencije, poput Europske konvencije o ljudskim pravima, postavile su svjetske standarde na tom polju.
Pejčinović Burić će krajem rujna postati 14. osoba na čelu Vijeća. Dosad je na toj funkciji bilo troje Francuza i Austrijanaca, te po jedan Talijan, Britanac, Nijemac, Španjolac, Šveđanin i Norvežanin.
U završnom glasovanju hrvatska ministrica je pobijedila belgijskog kolegu Didiera Reyndersa.
Pejčinović Burić je ocijenila da su se njezinom pobjedom dogodila dva iskoraka - prvi je što je na toj funkciji po prvi put osoba iz srednje i istočne Europe, a drugi što je po drugi put izabrana žena. Prva je bila francuskinja Catherine Lalumiere, glavna tajnica od 1989. do 1994.
- Tek ćemo s vremenom do kraja u društvu i javnosti spoznati o kakvom je uspjehu riječ - rekao je Plenković na konferenciji u četvrtak.
Nova glavna tajnica je u Banskim dvorima rekla kako ju posebno obvezuje i dodatno joj učvršćuje novu poziciju činjenica da je dobila gotovo dvije trećine glasova, ne samo iz Europske pučke stranke, njezine političke obitelji, nego i iz drugih grupacija. Pejčinović Burić je u srijedu na tajnom glasovanju dobila 159 glasova u odnosu na Reyndersovih 105.
I ona i Plenković su na konferenciji zaključili kako su se "zvijezde poklopile" za njezinu kandidaturu jer je Hrvatska prošle godine predsjedala tom organizacijom i ostavila odličan dojam, a sve se to događa i prije hrvatskog predsjedanja Europskom unijom početkom 2020.
- Odluku smo donijeli kad smo shvatili da je to izvrsna prilika i da Hrvatska u međunarodnoj zajednici ima jako dobar položaj - rekao je Plenković i zaključio kako "praktički nije bilo elemenata u dosadašnjim dostignućima ministrice koje bi im dalo pravo da se ona ne kandidira".
Ministrica i premijer su istaknuli i kako njezin odlazak u Vijeće neće ugroziti hrvatske pripreme za predsjedanje EU-om jer je taj proces već u "dubokoj fazi", zbog čega će ga lako preuzeti netko drugi od niza ljudi koji već u njemu sudjeluju.
Na pitanje hoće li odlazak ministrice pokrenuti i širu rekonstrukciju vlade, Plenković je odgovorio: "O tom potom".
Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu, osnovana 1949. Danas broji 47 država članica - cijelu Europu osim Bjelorusije i Kosova, te Rusiju, Tursku i države Kavkaza. Hrvatska joj se pridružila 1996.
Vijeće je stvorilo Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, kao i Venecijansku komisiju, tijelo koje okuplja stručnjake za ustavna pitanja, te funkciju povjerenika za ljudska prava.
Jedan od najvećih zagovornika osnivanja Vijeća bio je britanski čelnik Winston Churchill koji je 1949., kad je osnovano, u Zuerichu poručio: "Moramo izgraditi Sjedinjene europske države... Prvi korak je osnivanje Vijeća Europe", stoji na stranicama organizacije. (Hina)