Najveće štete od požara, katastrofe koja u Hrvatskoj pustošenjem šuma, krajolika i uništavanjem biodiverziteta trajno mijenja lice zemlje, ostaju nevidljive i - nenaplaćene.
Naime, štete koje vidimo na zgarištu, prema službenim podacima, čine tek jednu desetinu ukupnih šteta od požara, a uglavnom nevidljivi ostatak čine štete na općekorisnim funkcijama šuma (OKFŠ).
Od 2014. do potkraj srpnja 2019. požari su prema podacima Hrvatskih šuma progutali 932.281 milijuna kuna vrijednosti šuma, od čega su štete na izgubljenom OKFŠ-u dosegle 831.249 milijuna kuna.
Tako velika razlika u podacima između šteta na drvnoj masi i općekorisnih funkcija šuma izražena je kod mediteranskih šuma, jer one raspolažu s manje drvna mase. Naše najvrjednije šume se nalaze u Gorskom kotaru i Slavoniji, gdje su požari rjeđi i OKFŠ nisu puno veće od onih koje se dobiju od drvne mase, objašnjava Dijana Vuletić iz Šumarskog instituta u Jastrebarskom.
Podaci se odnose na Registar šumskih požara kojeg za državne šume informatički ažuriraju Hrvatske šume, dok se za šume šumoposjednika, tj. privatne šume, u koji podatke unose djelatnici Ministarstva poljoprivrede, ovdje ne izražavaju.
Što su općekorisne funkcije šuma?
Općekorisne funkcija šuma skup su svih dobrobiti šuma za čovjeka i okoliš, koje se najčešće promatraju kao ekološke, socijalne i socijalno-ekološke funkcije šuma. U ekološku skupinu spadaju hidrološka, vodozaštitna, protuerozijska, klimatska i protuemisijska funkcija šuma, dakle stvaranje, pročišćavanje i očuvanje voda, sprečavanje odnošenja tla, uravnoteženje klime, ublažavanje utjecaja emisije štetnih plinova, itd.
Socijalne funkcije šuma dolaze do izražaja kao dobrobiti prema zdravstvenim potrebama, odmoru, rekreaciji i turizmu.
U skupinu socijalno-ekoloških funkcija uključena je zaštita prirode i genetskog bogatstva, te doprinos šuma globalnim ekološkim prilikama. Primjerice, šuma uzima ugljični dioksid i oslobađa kisik. Šume vežu količinu ugljika jednaku polovici stvorene biomase u ekosustavu, a oslobađaju kisika jednako količini proizvedene biomase, ističe se u literaturi. To je posebno važno zbog globalnog zagrijavanja Zemlje, do kojeg uvelike dolazi zbog porasta CO2 s u atmosferi primjerice s 310 dijelova na milijun (ppm) 1955. na više od 400 ppm danas.
Šuma kao ljudski organ
Funkcije šuma postoje od kada postoje šume i čovjek. Čovjek je, kao i drugi organizmi, stalno putem navedenih funkcija šuma povezan sa šumama, ističe profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu Ivica Tikvić u jednom predavanju.
Čovjek udiše kisik koje šume oslobađaju, koristi vodu iz potoka za piće i koristi druge vrijednosti koje šume pružaju poput vezivanja CO2, zaštite tla od erozije itd, ističe Tikvić i dodaje: Čovjek preko tih funkcija - šume tretira slično funkcijama svojih organa.
Ljudi to obično vide kad izgube, sve je lijepo dok postoje šume, ali što možeš sa zgarištem i tko će ti, naprimjer u turizmu na nj doći, odgovara Dijana Vuletić.
Ukinut kao „najbesmisleniji porez“
Da bi šume mogle ispunjavati sve svoje funkcije one moraju biti u optimalnom stanju odnosno moraju se održavati. To znači da čovjek treba otklanjati posljedice elementarnih nepogoda i ekscesnih klimatskih pojava, onečišćenje okoliša i biotske čimbenike, te se zato naplaćuje naknada za OKFŠ, objašnjava Tikvić.
Naknada za općekorisne funkcije šuma iznosi 0,0265 posto ukupnog prihoda pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj, s tim što su nedavno naknade oslobođene tvrtke čiji je prihod manji od tri milijuna kuna.
Premda godišnji porez za tvrtku koja ima prihod od četiri milijuna kuna iznosi 1060 kuna, stječe se dojam da je ukinut jer je bio neopravdano opterećenje brojnim poduzetnicima, pa je jedan dnevnik nedavno javio da se ukida „najbesmisleniji porez“.
Realne velike opasnost za okoliš su tako blizu, a dobrobiti od šuma za nas neopisivo važne, ali nekako ljudi to smetnu s uma. Netko je dobro napisao, da nam drveće daje wireless, jako bi dobro znali šta s njim, kaže Dijana Vuletić.
Za Park šumu Marijan - 40 tisuća kuna godišnje
Neki od primjera ilustriraju ulogu općekorisnih funkcija šuma u gospodarstvu. Zrinka Marušić s Instituta za turizam u Zagrebu provela je ranije istraživanje koje je pokazalo da bi turisti u Hrvatskoj bili spremni platiti hotelsku sobu 1 do 2,5 dolara više ako ona ima pogled na krajolik sa šumom. Pritom je uzimana u obzir samo estetska vrijednost šume. Tako izražena spremnost, kad bi se oblikovala u turistički proizvod, mogla bi donijeti više desetaka milijuna dolara godišnje.
Ljudi to u turizmu zaista prepoznaju, ali ta je vrijednost na neki način već ugrađena u hotelske cijene. Hoteli koji imaju lijepe okoliše i puno šume, oni imaju bolje cijene, ističe Dijana Vuletić.
No, po njoj je ključni problem što se iz prihoda od turizma ne može pronaći ključ da se jedan od ta dva dolara utroši na zaštitu šuma.
„Ne kažem da se ne ulaže, ali ta veza nije direktno prepoznata“, dodaje ona. S druge strane, privrednici nisu svjesni koliko im takva okolnost doprinosi poslovanju. Kad izgubite šumu onda je i turizam doveden u pitanje, dodaje Dijana Vuletić.
Ivica Tikvić je s nizom kolega 2017. izradio procjene usluga šumskih ekosistema na području dvije trećine Park šume Marjan u Splitu i došao do godišnjeg iznosa od oko 24,4 milijuna kuna.
On napominje da je ukupna vrijednost usluga ekosistema Park šume Marjan veća od procijenjene, jer ova obuhvaća samo šume, a ne vrijednosti drugih ekosistema. Naknada za OKFŠ koju plaćaju sve pravne osobe u Hrvatskoj za 28 usluga šumskih ekosistema Park šume Marjan procijenjena je na - svega - 40 tisuća kuna godišnje, ističe se u tekstu.
Tikvić smatra da je potrebno razviti Fond za općekorisne funkcije šuma putem kojeg će se sustavno koristiti sredstva te naknade, te da je potrebno kartirati te funkcije i uključiti OKFŠ u prostorne planove.
„Monetarizacija života je pogrešna“
Monetarizaciji OKFŠ-a oštro se suprotstavlja Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, jer smatra da se životu oko nas ne može određivati financijska vrijednost niti ga se može svoditi na novčani izraz.
„Hoćete li se u jednom trenutku zapitati koliko Vam vrijedi dijete i 'isplatili' li ga se prodati?“, upitao je.
Iako lijepo zvuči da nešto vrijedi 800 milijuna kuna, treba se manuti ćorava posla, jer ćemo lako doći u situaciju da će neko građevinsko zemljište pored toga biti vrednovano na 900 milijuna kuna pa je eto, šume lakše žrtvovati, argumentira Domazet.
S druge strane, općekorisne funkcije šuma su dodatno besmislene ako nemate ekonomiju u čijem proračunu ne stoje te vrijednosti. Ona je tako samo podloga da se nekomu nametne neki porez, ili da hinimo da imamo dodatnu brigu. Ali svatko onaj tko „krči i gradi“ zna da ga takav porez neće ni u čemu omesti, kaže.
Po Domazetu, pravi pristup upravljanju šumama bio bi ozbiljan demokratski pristup lokalnom upravljanju resursima, gdje bi se koordinirao i lokalni i nacionalni i globalni resurs i u kojem bi ljudi lokalne zajednice, u konzultaciji sa stručnjacima, i imajući u vidu da to u nekoj mjeri pripada i Afrikancima i našim nerođenim generacijama, najodgovornije postupali s tim resursima.
To je „nešto kao agrošumarstvo“ u kojem bi se kombinirao uzgoj kultura i održavanje šume, od kojeg bi zajednica mogla preživljavati. Domazet podsjeća na primjer projekta mini-hidroelektrane na Dravi koji je zaustavljen u sedamdesetima koordiniranom akcijom seljaka i šumarskih stručnjaka, jer bi sprečavanjem redovnog izlijevanja Drave hrast izumro. Jednom kad se brana izgradi, lokalna zajednica više ne može živjeti od resursa kojeg je imala, čak ni dijelovi ekosistema poput pčela, dodaje.
On navodi primjer iz Indije u kojem se funkcije šuma koriste onako kako su ih zajednice tradicionalno koristile, a suprotstavlja ga tzv. zelenim projekatima koji su radi zadovoljenja dozvola emisija u Europi tražili rezanje tih šuma i postavljanje vjetroelektrana.
Indijci nisu posjekli svoje šume kao što je zapad učinio početkom modernizma i nemaju tradiciju posjedničku logike, nemaju čestice, šume nisu uvedene u gruntovnice i ne žive na taj način od šuma, a njihov život se sastojao od interakcije sa šumama i tako se nastavlja, zaključuje Domazet.
Napisao: Ivo Lučić / Hina