Kad je u rujnu ove godine došla u nenajavljen obilazak policijske postaje Donji Lapac, čiji policajci nadziru dionicu granice s BiH preko koje migranti učestalo pokušavaju ući u Hrvatsku, pučka pravobraniteljica Lora Vidović nije ni slutila da će se u Zagreb morati vratiti neobavljena posla.
Kao opunomoćenici Hrvatskog sabora zaduženoj za zaštitu ljudskih prava, nekoliko zakona i međunarodnih konvencija daje joj ovlasti da od bilo kojeg tijela javne vlasti, pa i policije, u slučaju sumnje na kršenje ljudskih prava, zatraži podatke i dokumente kako bi te sumnje provjerila. Tijela javne vlasti dužna su joj dati tražene podatke bez pogovora. Ipak, jedino što su joj se policajci koje je tog rujanskog dana zatekla u postaji u Donjem Lapcu usudili reći jest uvriježena fraza: “U tijeku je migrantska kriza i policija postupa po zakonu”. Kad je zatražila uvid u njihovu evidenciju o postupanju prema migrantima, pomoćnica zapovjednika postaje joj je odbila dati lozinku za ulazak u njihovu bazu podataka.
To je tek jedan u nizu događaja koji ilustrira na koji način policija pučkoj pravobraniteljici i njezinim suradnicima uskraćuje uvid u policijske evidencije o postupanju prema migrantima.
Vladavina prava
“Tema je zapravo, puno šira od postupanja policije prema migrantima jer je ovdje riječ o problemu vladavine prava i donošenju odluka u Ravnateljstvu policije i MUP-u”, kazala nam je pravobraniteljica Vidović. “Konkretno, odluka da nam se ograniči pristup podacima”, pojašnjava Vidović, “potpuno je ignoriranje i zaobilaženje nekoliko hrvatskih zakona i međunarodnih konvencija koje je Hrvatska ratificirala, a moj posao i odgovornost je da Hrvatski sabor na to upozorim”, tvrdi Vidović.
A u posljednjih sedam mjeseci Lora Vidović je detaljno i u više navrata Sabor i njegova tijela izvijestila o izbjegavanju policije da joj da na uvid dokumente i izvješća o postupanju prema migrantima.
U ožujku ove godine nakon njezinog pisma u kojem je od DORH-a javno zatražila da istraži policijsko postupanje u slučaju pogibije afganistanske djevojčice Madine Hosseini na hrvatsko-srbijanskoj granici u prosincu prošle godine, održana je tematska sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Na njoj su Lora Vidović, predstavnik UNHCR-a za jugoistočnu Europu Giuseppe di Caro te predstavnici udruga za pomoć migrantima detaljno izvijestili o svojim saznanjima o nezakonitim postupcima hrvatske policije prema migrantima i policijskom zataškavanju tih postupaka.
Sve po zakonu
Odbor je nakon te sjednice donio i zaključke, prilično uopćene i mlake, a policija se i dalje nastavila skrivati iza fraze “da postupa po zakonu”. U listopadu je održana i tematska sjednica saborskog Odbora za ljudska prava na kojoj je pravobraniteljica Vidović iznijela još dramatičnije izvješće o sumnjama da policija krši pravo migranta na međunarodnu pomoć te eksplicitno ustvrdila da policija grubo krši i njezine ovlasti da dobije tražene podatke, da se postavlja iznad zakona i međunarodnih konvencija. Na taj je problem upozorila i u svojem prilično oštrom godišnjem izvješću za 2017.
Usprkos tome, Sabor uporno oklijeva pokrenuti parlamentarne mehanizme nadzora nad postupanjem policije prema migrantima te nad evidentnim policijskim ignoriranjem zakonskih obaveza prema pravobraniteljici.
Saborsko tijelo nadležno za kontrolu zakonitosti rada policije je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Predsjednik toga tijela, SDP-ovac Ranko Ostojić, bivši ministar unutarnjih poslova koji je postao simbol humanog policijskog odnosa prema migrantima, danas je, kad su posrijedi sumnje u nezakonite policijske postupke prema migrantima, neobično tih. Zanimalo nas je namjerava li odbor kojem je na čelu pokrenuti neposredni nadzor nad postupanjem policije prema migrantima, tj. zatražiti podatke i snimke koje policija odbija dati pučkoj pravobraniteljici. Jasan i nedvosmislen odgovor od Ostojića, međutim, nismo dobili.
“Nedopustivo je da policija uskraćuje podatke pučkoj pravobraniteljici - time dodatno potkrepljuje sumnje na kršenje prava migranata. Ako te dokumente i podatke ne daju pučkoj pravobraniteljici, znači li to da ih bi uskratili i Odboru za nacionalnu sigurnost kad ih zatražimo”, odgovorio je Ostojić. “Znači, spremate se pokrenuti neposredni nadzor nad radom policije”, pitamo Ostojića, ali ne dobivamo jasan odgovor. “Zatražio sam od MUP-a i Vlade da nas izvijeste o tome što su učinili vezano uz zaključke tematske sjednice Odbora za nacionalnu sigurnost koju smo održali u ožujku, ali odgovore nisam dobio”, kazao je.
Ne očekuje promjenu
A još neizravniji su drugi članovi odbora. HNS-ovac Stjepan Čuraj tvrdi da s tim problemom baš i nije upoznat te da nije bio na tematskoj sjednici, Mostovka Ines Strenja Linić također nam je rekla da baš i nije u tijeku s ovom temom i da se o njoj zasad radije ne bi izjašnjavala. Branimir Bunjac iz Živog zida pribjegao je objašnjenju da s novinarima Jutarnjeg lista njegov klub ne komunicira. “Ne znam hoće li i što Sabor dalje učiniti s informacijama koje sam im dostavila, ali ne mogu reći da imam velika očekivanja da će se nešto promijeniti”, rekla nam je Lora Vidović.