Je li Vijeće za građanski nadzor tajnih službi samo puki demokratski ukras? Jesu li građani i dalje nezaštićeni kad pripadnici tajnih službi, po nalogu politike, odluče prekršiti njihova ljudska prava? To su samo neka od pitanja koja se nameću nakon što je prošlog tjedna saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kojem je na čelu SDP-ovac Ranko Ostojić, predložio Saboru sedam članova Vijeća za građanski nadzor tajnih službi. Sabor bi o sedmero predloženih trebao glasovati ovih dana, možda već danas.
Spomenuto Vijeće utemeljeno je 2003. sa zadaćom da osigura građanski nadzor nad zakonitošću rada tajnih službi i spriječi iskustva iz devedesetih (o onima prije devedesetih da ne govorimo) da se po nalogu vladajuće politike tajno prate i prisluškuju kritičari vlasti, a ne oni čije djelovanje predstavlja stvarni rizik za pravni poredak i nacionalnu sigurnost. Tko su dakle ljudi koji bi u iduće četiri godine trebali bdjeti nad zakonitošću rada tajnih službi? Među sedmero predloženih, troje je podržala oporba bez Živog zida - Krunoslava Antoliša, profesora s Policijske akademije koji je ujedno kandidat za predsjednika Vijeća, politologinju Nenadu Vukman i aktivista Gordana Bosanca iz Centra za mirovne studije.
Četiri mandata
Zanimljivo je da su Antoliš i Vukman članovi Vijeća za građanski nadzor od utemeljenja toga tijela, punih 12 godina, i da će im, potvrdi li ih Sabor, ovo biti četvrti uzastopni mandat. HDZ je predložio Josipa Čerinu, doktora informatičkih i komunikacijskih znanosti zaposlenog u Hrvatskom centru za razminiranje, Alberta Jurišića, člana udruge U ime obitelji, Nikolu Mijatovića, profesora financijskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, te Krešimira Margaletića, zaposlenika u Ministarstvu uprave. Ovog posljednjeg predložio je Most.
Ostojićev kandidat
Prilično je nejasno čime su Antoliš i Vukman zavrijedili da ih SDP i HNS po četvrti put uzastopno predlože za članove Vijeća za građanski nadzor tajnih službi. Prvi saziv toga tijela izabran 2003., u kojem su Antoliš i Vukman bili članovi, teško se kompromitirao na slučaju novinarke Helene Puljiz. Ona im se obratila za pomoć nakon što su je u listopadu 2004. priveli i više sati ispitivali agenti POA-e (današnje SOA-e) koji su je ucjenom nastojali pridobiti da im bude suradnica. Vijeće za građanski nadzor tajnih službi, međutim, većinom glasova zaključilo je da u slučaju Puljiz nema ničeg nezakonitog, a za takvu odluku glasovali su i Antoliš i Vukman. Jedan od članova toga Vijeća otišao je i korak dalje i novinarki Puljiz isljedničkim tonom rekao da može biti sretna što je agenti POA-e nisu tukli. U dugotrajnom sudskom procesu Puljiz je opovrgnula zaključak Vijeća za građanski nadzor i pravomoćnom presudom dokazala da su agenti POA-e prekršili njezina ustavna prava.
Današnji kandidat za predsjednika Vijeća za građanski nadzor Krunoslav Antoliš uz to je i dokazani plagijator. Još 2003. eliminiran je iz natjecanja za nagradu Zaklade profesor Marijan Hanžeković koja dodjeljuje nagrade za najbolji znanstveni i stručni rad iz područja financija, jer je komisija za nagrade ustanovila da je rad kojim se natjecao u potpunosti prepisan od američkog autora. Antoliš je zbog toga snosio posljedice na Ekonomskom fakultetu, gdje je bio docent, ali ne i na Visokoj policijskoj školi, gdje je u međuvremenu napredovao. Na njegovu izboru inzistira, kako doznajemo, bivši ministar MUP-a, sadašnji predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić.
Nakon što se pripadnik ultrakonzervativnog pokreta U ime obitelji Ladislav Ilčić povukao s mjesta savjetnika potpredsjednika Vlade Davora Stiera, udruga U ime obitelji dobila je novu poziciju. Njihova člana Alberta Jurišića vladajući su predložili za člana Vijeća za građanski nadzor tajnih službi.
Opomena
Zanimljiv je i kandidat HDZ-a Nikola Mijatović, profesor financijskog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je bio član Vijeća za građanski nadzor i u prošlom mandatu. Etičko povjerenstvo Pravnog fakulteta utvrdilo je da je Mijatović plagirao dio udžbenika “Financijsko pravo i financijska znanost” na način da je tekst inozemnog autora preveo i potpisao kao vlastiti, zbog čega mu je aktualna fakultetska uprava izrekla opomenu pred otkaz. Mijatović je u višegodišnjem prijeporu sa šefom katedre za financijsko pravo. Nadležne na katedri svojedobno je prijavio USKOK-u zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, optužujući ih da godinama isplaćuju plaću predavaču koji ne ispunjava propisanu satnicu, ali USKOK je odbacio tu prijavu prošle godine. Mijatovića je u Vijeće za građanski nadzor predložio HDZ, a u saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji predlaže članove Vijeća, ima bliskog rođaka. Riječ je o HDZ-ovcu Milijanu Brkiću koji mu je, kako doznajemo, bratić. No, to nije glavni problem ovog kandidata. Iz dva neovisna neslužbena izvora doznali smo da je Mijatovićeva sestra zaposlena u obavještajnom sustavu od 2012. nedugo nakon što je Mijatović 2011. prvi put bio izabran u Vijeće za nadzor tajnih službi. To otvara pitanje može li Vijeće biti neovisno u nadzoru tajnih službi ako im u službama rade članovi najuže obitelji.