U pripremi je izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) tako da se Državnoj reviziji ubuduće omogući kontrola njezina poslovanja, ali se neće dirati neovisnost HNB-a u kreiranju monetarne politike ni u nadzoru poslovnih banaka. Rekao nam je to izvor iz Vlade blizak premijeru Oreškoviću, navodeći kako je ovime postignuto kompromisno rješenje nakon zahtjeva Mosta da Državna revizija opet bude nadležna i za kontrolu HNB-a. Pritom se, naglašava naš izvor, uopće ne dovodi u pitanje mandat guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji ima apsolutnu podršku premijera.
Privatna revizija
Državni ured za reviziju obavljao je jednom godišnje reviziju u središnjoj banci sve do 2001. godine, kada je izmijenjen zakon i propisano da reviziju sastavljanja financijskih izvještaja i cjelokupnog poslovanja HNB-a obavljaju neovisni vanjski revizori prema propisima o reviziji i međunarodnim revizijskim standardima. Kasnije, ulaskom u EU, Hrvatska se obvezala na neovisnost HNB-a, a ona je dodatno zajamčena i u Ustavu.
Upravo su ova dva elementa bili ključni argumenti protivnicima vraćanja držanih revizora u HNB kada je Most otvorio to pitanje. Polemika se posebno razvila kada su se u radnim tijelima Sabora našli dokumenti HNB-a. Saborski Odbor za financije, kojim predsjeda HDZ-ov Goran Marić, početkom mjeseca raspravljao je o polugodišnjoj informaciji HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja financijske stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu prošle godine. Nakon rasprave donesen je zaključak da ga saborska sjednica primi na znanje.
Stav saborskog Odbora
Nakon toga je saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav, kojem je na čelu Mostov Robert Podolnjak, raspravljao o Godišnjem izvješću HNB-a za 2014. godinu i zauzeo stav da Sabor, kao najviše predstavničko tijelo, ima pravo odlučivati i glasati o svim izvješćima državnih tijela i institucija, ne dovodeći pritom u pitanje njihovu neovisnost. Stoga su pozvali Odbor za financije da izvješće razmotri i predloži Saboru odgovarajući zaključak.
Petrov inzistirao
Čelnik Mosta Božo Petrov više je puta s premijerom Oreškovićem otvarao ovu temu zalažući se za uvođenje kontrole poslovanja HNB-a. Pritom je kao jedan od glavnih argumenata isticao da većina europskih zemalja ima propise po kojima državni revizori imaju neki oblik kontrole nad centralnom državnom bankom. A taj je argument na kraju i presudio da se ipak ide u zakonske izmjene. No, prema njihovu opsegu proizlazi da će se državni revizori baviti pitanjem je li, kako se optužuje guvernera Vujčića, bio previše rasipan kada je na put u Peru potrošio 70.000 kuna ili što je dvije trećine godine na putu. HNB-u se spočitavaju i ogromni troškovi za prezentacije te da je na materijalne troškove otišlo 40 milijuna kuna.
Ipak, jedan od krupnijih prigovora koji se spočitavao HNB-u, a to je da propušta nadzor nad poslovnim bankama te da je tako ostao bez kontrole kako su banke 2 milijarde kuna plasirale u 20 poduzeća bez i jednog zaposlenog, ni nakon zakonskih izmjena neće dobiti odgovor. Kontrola rada poslovnih banaka smatra se jednom od temeljnih funkcija HNB-a i kada bi se Državnoj reviziji dopustilo da i to preispituje, ušlo bi se u područje njezine neovisnosti.