Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o financiranju projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, vrijednog 430,2 milijuna eura, odnosno 3,2 milijarde kuna.
Donošenje te odluke, istaknuo je premijer Andrej Plenković, ohrabrujući je signal za sve one koji putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Dubrovniku, jer će njegova provedba bitno olakšati i ubrzati protok ljudi i roba prema jugu Hrvatske.
Plenković je istaknuo i da je taj strateški projekt dio Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2014. do 2020.
Tom Vladinom odlukom zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da do pozitivnog okončanja cjelokupnog postupka dodjele sredstava EU-a osigura novac za financiranje prihvatljivih troškova tog projekta.
Resorni ministar Oleg Butković je kazao da sredstva za taj projekt planirana u državnom proračunu za ovu godinu iznose 261,8 milijuna kuna, za 2018. se planira 885,39 milijuna kuna, a 2019. 815,9 milijuna kuna, dakle ukupno 1,96 milijardi kuna.
Od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska očekuje sufinanciranje od strane Europske komisije u vrijednosti do 85 posto ili 357,2 milijuna eura, rekao je Butković.
- Vjerujem da je ovo za sve koje putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji ohrabrujući signal. Nadamo se da ćemo projekt sufinancirati sredstvima Europske unije i realizirati u godinama koje su pred nama. Ovo je sve dio strategije prometnog razvoja Hrvatske - rekao je premijer Plenković.
Odlukom se ujedno Hrvatskim cestama omogućava donošenje odluke o odabiru putem postupka javne nabave te potpisivanje ugovora s odabranim ponuditeljima. Također, ta se tvrtka obvezuje da osigura sredstva za plaćanje poreza na dodanu vrijednost te za sve ostale neprihvatljive troškove vezane uz provedbu projekta.
"Donošenjem ove odluke Vlada iskazuje spremnost i odlučnost u izgradnji Pelješkog mosta, najvažnijeg geostrateškog projekta u Hrvatskoj. Riječ je o projektu koji je od nacionalnog interesa, a čijom će se izgradnjom konačno uspostaviti teritorijalna povezanost te dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske“, istaknuo je Butković, koji je uoči same sjednice istaknuo i da je donošenje te odluke „snažna poruka i Europskoj komisiji da Hrvatska stoji iza Pelješkog mosta“.
Krajem prosinca prošle godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture primilo je potvrdu JASPERS-a, tijela EU-a za pomoć u pripremi velikih infrastrukturnih projekata, o pripremljenosti tog projekta izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta.
Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom ocijenjen je kao najbolje rješenje za prometno povezivanje razdvojenog teritorija Hrvatske, a predviđa tri glavne faze: prva je Pelješki most u duljini od 2,4 kilometra; druga su pristupne ceste na Pelješcu Duboka (D8) - Zaradeže (D414) u duljini od 12,04 kilometra i treća je obilaznica Stona Zaradeže (D414) - Donta Doli (D8) - Prapratno (D414) i izgradnju obilaznice Prapratno (D414) - Donta Doli (D8) u duljini od 18,09 kilometara.
Krajem siječnja završio je pregled i ocjena dostavljenih ponuda u prvom krugu pretkvalifikacijskog natječaja za gradnju Pelješkog mosta te je trebao započeti drugi stupanj ograničenog postupka javne nabave. Neslužbeno, na pretkvalifikacijskom natječaju Hrvatske ceste su zaprimile 12 ponuda etabliranih tvrtki iz Francuske, Španjolske, Italije, Kine i Južne Koreje.
Vlada je također odlučila da ljetno računanje vremena u 2017. godini počinje 26. ožujka.