NOVO 14:05 - Prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, a rashodi od 126,5 milijarde kuna, pa bi proračunski deficit iznosio 6,8 milijardi kuna, odnosno 1,9 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za slijedeću godinu, prihvaćenima u ponedjeljak na sjednici Vlade.
Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit opće države bi slijedeće godine trebao iznositi ukupno 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a.
Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u 2017. godini od 3,2 posto, u što su uračunati i učinci predložene porezne reforme.
Ovim je smjernicama, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković, fokus stavljen na provedbu socijalne i demografske politike, sustav nacionalne i domovinske sigurnosti te prava branitelja.
Pritom je iznio podatak da je smjernicama predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a. Također, osigurana su sredstava za kompenzaciju lokalnim jedinicama uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
Na rashodnoj strani, dodao je, i dalje će naglasak biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta.
„To je dodatna potvrda pozitivnog trenda iz 2016. godine, a dodatno nas ohrabruje u našim nastojanjima da je i Europska komisija korigirala svoje projekcije manjka proračuna opće države na 1,8 posto BDP-a te time prepoznala napore koje Hrvatska ulaže u konsolidaciju javnih financija“, rekao je Plenković.
Ujedno, dodao je da očekuje da će Hrvatska ispuniti preporuke Vijeća EU vezanih uz rješavanje pitanje prekomjernog proračunskog manjka.
„Sve to dat će dodatni signal investitorima da Hrvatska nastavlja voditi održivu i uravnoteženu ekonomsku i fiskalnu politiku. Time će se osigurati smanjivanje tereta duga i povratak kreditnog rejtinga na razinu investicijskog“, ističe premijer.
Trajni i stabilni rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, demografska obnova i društvena pravednost i solidarnost, bit će vidljivi u državnom proračunu za slijedeću godinu, zaključio je Plenković.
Kompenzacija lokalnoj upravi 1,3 milijarde kuna
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se za 2017. projicira rast BDP-a za 3,2 posto, čemu bi najveći pozitivni doprinos, od 3,7 posto, trebala dati domaća potražnja, dok se od inozemne potražnje, odnosno neto izvoza očekuje negativan utjecaj u visini od 0,6 posto.
U Vladi u 2017. tako očekuju rast potrošnje kućanstava za 3,6 posto, investicija za 6,8 posto, izvoza za 4,6 posto, uvoza za 6,2 posto te državne potrošnje za 1,1 posto.
Temeljem tih projekcija, ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na prihode predviđene rebalansom proračuna za ovu godinu, a koji bi uskoro trebao biti prihvaćen u Hrvatskom saboru, rekao Marić.
Naveo je da se prihodi od poreza za slijedeću se godinu planiraju na razini od 72,8 milijardi kuna, prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna, a od pomoći, odnosno uglavnom od korištenja sredstava Europske unije na 9,7 milijardi kuna.
Rashodi se proračunu za 2017. planiraju u visini od 126,5 milijardi kuna, što je rast za 4,7 milijardi kuna u odnosu na rashode predviđene rebalansom ovogodišnjeg proračuna.
Planiranim rashodima, kazao je Marić, zadržava se načelo racionalnog, pravednog i efikasnost trošenja proračunskih sredstava, a u skladu s mogućnostima i poticanja gospodarskog rasta i socijalne pravednosti.
Najveći se rast, za više od 1,3 milijarde kuna, predviđa kod rashoda za kompenzaciju jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave zbog gubitka prihoda od poreza na dohodak.
Troškovi za mirovine, zbog indeksacije mirovina i prirodnog priljeva u mirovinski sustav, rastu za 697 milijuna kuna, rashodi za zaposlene za 400 milijuna kuna, za dugovanja za sudske sporove i sl. 388 milijuna kuna, a za uspostavu sustava nacionalne i domovinske sigurnosti za 348 milijuna kuna.
Rashodi za kamate povećavaju se za 269 milijuna kuna, za provedbu mjera demografske politike za 168 milijuna kuna, za prava hrvatskih branitelja za 150 milijuna kuna, a za KBC Rijeka za 110 milijuna kuna.
Krstičević: hvala ministru financija
Ministar obrane Damir Krstičević zahvalio je ministru financija na povećanju proračuna za njegovo ministarstvo, koji je u razdoblju od 2011. do 2016. smanjen za više od milijardu kuna.
Smjernice i novi financijski plan za 2017. doprinijet će jačanju obrambene sposobnosti naše države, razvoju sustava nacionalne i domovinske sigurnosti, poboljšanje uvjeta života i rada vojnika, rekao je Krstičević te dodao da će "naše oružane snage moći odgovoriti na sigurnosne izazove".
---------------------------------------
ZAGREB - Vlada bi na sjednici u ponedjeljak trebala usvojiti smjernice za izradu državnog proračuna te smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2017. s projekcijama za 2018. i 2019. godinu, a u Hrvatski bi sabor trebao biti upućen i paket poreznih zakona na drugo čitanje.
Prema ranijim najavama ministra financija Zdravka Marića, proračun za 2017. planiran je uz pretpostavku gospodarskog rasta na razini od 3 posto, s ciljem da deficit opće države ostane unutar razine od 2 posto BDP-a.
Cilj je i zadržati udio javnog duga ispod 85 posto BDP-a, koji se očekuje na kraju ove godine, a Marić je kazao da bi sve to trebalo omogućiti Hrvatskoj izlazak iz procedure prekomjernog deficita i poboljšanje kreditnog rejtinga, čime bi se smanjili troškovi za kamate i omogućilo povoljnije zaduživanje.
Butković očekuje veći proračun zbog investicija
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je u ponedjeljak da će proračun njegova resora za 2017. biti nešto veći od ovogodišnjeg zbog povećanih investicija, a i drugi ministri nadaju se da će u novom proračunu dobiti nešto više sredstava.
"Bit će nešto veći jer mora. Idu investicije koje financira Europska unija iz svojih fondova, pa se nacionalna komponenta učešća povećava, i u tom dijelu će biti povećanje proračuna, za otprilike 400 milijuna kuna", rekao je Butković novinarima uoči sjednice Vlade.
Na pitanje novinara kako se planira podmiriti povećane otplate kredita za autoceste koje stižu iduće godine na naplatu, Butković je odgovorio da su pred dovršetkom razgovori sa Svjetskom bankom o poslovnom i financijskom restrukturiranju Hrvatskih autocesta (HAC).
"Sve nepovoljne kredite trebali bismo u konačnici zamijeniti povoljnima na duži vremenski period i olakšati Hrvatskim autocestama i Autocesti Rijeka-Zagreb, zapravo čitavom cestarskom sektoru", rekao je Butković.
Upitan hoće li most Čiovo biti dovršen na vrijeme, odgovorio je da sljedeći tjedan odlazi u Trogir te kako misli da će "biti sve u redu".
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izjavio je novinarima da će se kroz međuresorne komunikacije pronaći najbolji način podjele proračunskog novca među ministarstvima. Provode se, kazao je, intenzivne konzultacije sa svim ministarstvima, a na novinarsko pitanje ima li prostora za više novca, odgovorio je da će se to vidjeti.
"Dopustite nam da kroz međuresorne komunikacije pronađemo najbolje načine, imat ćete informaciju nakon što se provedu sve konzultacije", kazao je Medved
Žalac: Borit ću se kao lavica
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je kako će se boriti kao lavica za svoj resor.
"Bilo je razgovora s ministrom, ali ne bih sada izlazila s detaljima, borit ću se kao lavica za svoj resor", kazala je novinarima ispred Banskih dvora.
Na novinarsku konstataciju kako njezinom resoru sigurno treba više sredstava zbog sufinanciranja nacionalne komponente, istaknula je da novca treba i svim drugim resorima, a da u dijelu sufinanciranja neće bit problema za EU projekte.
Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić istaknuo je da očekuje usvajanje akcijskog plana do kraja godine, a ako se on usvoji, njegovo bi ministarstvo tražilo i više proračunskog novca.
"Očekujemo možda usvajanje akcijskog plana do kraja godine, a ako se usvoji sigurno ćemo tražiti novca jer će bit potreba", kazao je kratko Kovačić.
Šprlje se nada većem proračunu za svoje ministarstvo
Ministar pravosuđa Ante Šprlje nada se većem proračunu za Ministarstvo pravosuđa u 2017. u odnosu na ovu godinu.
"Sva ministarstva prisiljena su na vrlo veliku štednju . Ministarstvu pravosuđa je zadnjih godina prilično smanjivan proračun, ove godine je bio najmanji u odnosu na proteklih pet godina. Ja se nadam da će on biti nešto povećan i da će se omogućiti normalan rad pravosudnog sustava", izjavio je Šprlje, nakon svečanosti potpisivanja ugovora o EU projektima u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).
"Odnos prema pravosuđu pokazuje i kako država pristupa jednom od najvažnijih problema. Svi se nadamo, sva ministarstva, da ćemo imati bolji proračun, pa tako i ja", dodao je Šprlje.