Tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u prvih šest mjeseci ove godine poslovale su sa gubitkom od 600 milijuna kuna, nove uprave u većini tvrtki nisu uspjele zaustaviti negativni trend u poslovanju, troškovi za plaće zaposlenih i dalje rastu, a dugovanja premašuju 4 milijarde kuna.
Vladin plan
Zbog takve katastrofalne situacije u državnim tvrtkama i zbog činjenice da je gospodarstvo u teškoj krizi, Vlada ne odustaje od namjere da se režu prava radnika i da uprave u pregovorima sa sindikatima pokušaju dogovoriti izmjene kolektivnih ugovora. Na zadnjoj sjednici Vlada je poništila zaključak o kolektivnom pregovaranju od 02. kolovoza jer su shvatili da se ne može jednako ponašati prema tvrtkama koje posluju dobro i prema onima koji su najveći gubitaši.
Zato će onima koji posluju s plusom smanjiti povlastice u manjoj mjeri, a gubitašima će zamrznuti božićnice i regrese, smanjiti naknade za prijevoz, dnevnice, dopunsko osiguranje, otpremnine...
Tko je vlasnik?
Sindikati se, unatoč enormnim gubicima u njihovim tvrtkama i unatoč tome što su plaće već smanjene u javnom sektoru i državnim službama, bune protiv bilo kakvih rezova. Poručuju Vladi: ‘Ne damo ni lipe stečenih prava’. Radnici u državnim tvrtkama su predobro plaćeni, tumače analitičari, a sada se ponašaju kao da su te tvrtke njihovo vlasništvo i ne shvaćaju da njihove povlastice financiraju porezni obveznici! Jučerašnji sastanak Uprave HEP -a i sindikata nije dobro započeo i nije ništa dogovoreno zbog činjenice da se sindikati čak nisu mogli dogovoriti ni tko će ih predstavljati. Denis Geto, iz Strukovnog sindikata radnika HEP-a, kaže da ni u idućih mjesec i pol dana neće doći do pregovora jer se sindikati moraju dogovoriti oko toga tko će ih zastupati.
Ne mogu se dogovoriti
- Postoje neki veći sindikati koji dogovaraju neke stvari s Upravom, ali mi ne želimo odstupiti od svojih stajališta i ne damo ni lipu stečenih prava. HEP nije u problemima, to što nije bilo kiše, nije razlog da se nama oduzimaju prava - kaže Geto.
HEP je u prvih šest mjeseci poslovala s gubitkom od 315,5 milijuna kuna, za razliku od prošle godine kada je u istom razdoblju imala dobit od 543,6 milijuna kuna. To ne obeshrabruje sindikate u borbi ‘do zadnje lipe’. Sindikat Petrokemije čak prijeti Vladi velikom pobunom ako se usudi srezati im prava!? A, ta je tvrtka prvu polovicu godine završila s gubitkom od 50 milijuna kuna! To nije sve: od 2009. do 2010. imali su minus od 400 milijuna kuna. Istodobno su im rasli i troškovi za zaposlene za 12 milijuna kuna!
Slučaj Petrokemija
Sindikalistu Željka Klausa, kao i kolegu iz HEP-a, to nimalo ne zabrinjava dok pokušava organizirati bunt.
- Vlada u najkraćem roku mora povući svoj zahtjev za promjenom kolektivnih ugovora - poručuje taj sindikat i upozorava da će u suprotnom ‘sve sindikalne središnjice u Hrvatskoj prekinuti socijalni dijalog’.
Ekonomist Željko Lovrinčević upozorava da Vlada ne smije popustiti pritiscima.
- Svi ti ugovori moraju se mijenjati! U javnim tvrtkama postoji višak preplaćenih radnika! Koliko će vlada imati potporu za svoje planove kod novih uprava, treba vidjeti. Jer uprave su u problemima, s jedne strane moraju investirati, a s druge čeka ih restrukturiranje. Ne može biti ili jedno ili drugo, već mora doći i do jednog i do drugog - upozorava Lovrinčević.
U Plinacro-u danas nastavljaju s pregovorima koje su počeli prije dva mjeseca. Tvrtki je pala dobit značajno - s 65,5 milijuna kuna na 28,7 milijuna kuna, a izdaci za plaće porasli su za gotovo 3 milijuna kuna. Uprava će slijediti, kažu nam, naputke Vlade. Kada je riječ o povećanju iznosa za plaće, u tvrtki se pravdaju odlukama bivše uprave koja je svom bivšem direktoru morala isplatiti otpremninu od 908 tisuća kuna bruto. Razlog povećanju iznosa za plaće leži i u činjenici da je porasla vrijednost sata rada, da je za 82 djelatnika povećan koeficijent i to mjesec dana prije izbora, te da su na temelju kolektivnog ugovora svi dobili pravo na dopunsko osiguranje.
U sindikatu Plinacro-a kažu da su oni za to da se prava režu u onim tvrtkama koje loše posluju, ali da isto tako treba voditi računa da se neke tvrtke bore na tržištu te da bi smanjenjem plaća postale nekonkurentne.
Povećali plaće!
- Apsolutno sam za to da se gleda poslovanje tvrtki kod rezanja prava, ali opet u okvirima, jer ne može netko zbog uspjeha imati abnormalno visoku plaću, niti bi netko zbog neuspjeha trebao imati prenisku plaću - kaže Zdenko Mućnjak is Sindikata radnika INE i društava INE Zagreb.
U HŽ-u i Hrvatskim šumama također pregovaraju o smanjenju prava. HŽ je prvih šest mjeseci završio s gubitkom od 174 milijuna kuna, a istodobno su povećali rashode za zaposlene za 9,8 milijuna kuna. U Hrvatskim šumama, pak, drže se naputaka Vlade i čekaju pregovore sa sindikatima. - Predložili smo promjene i sada čekamo da se sindikati izjasne. Predložili smo da se neka prava zamrznu i da svi podnesemo teret krize - kaže predsjednik Uprave, Ivan Pavelić.
Tvrtke imaju mjesec dana za plan ušteda
Javne tvrtke i tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u roku od mjesec dana Vladi moraju prezentirati plan ušteda koje će napraviti smanjenjem prava iz kolektivnih ugovora. Iako je zaključak o kolektivnom pregovaranju Vlada povukla prije dva tjedna, zahtjev za smanjenjem troškova i dalje je na snazi, a jedina razlika je u tome da se od svih tvrtki ne očekuje ista razina ušteda.
- U prvom krugu, pojedine uprave malo su predoslovno shvatile naputak iz Vlade pa su, umjesto da im pregovori s javnim službama budu smjer u kojem trebaju ići, pojedinci Vladinu ponudu javnim službama doslovce prepisali i ponudili sindikatima kao imperativ. A to se od njih nije tražilo - pojašnjava sugovornik iz Vlade i najavljuje:
- Za rezove u kolektivnim ugovorima osnovni je kriterij uspješnost tvrtke. Ne može se gubitaše poput HŽ-a, Hrvatskih šuma ili Hrvatskih voda izjednačavati s, primjerice, Janafom i ostalim tvrtkama koje posluju s dobiti. Ideja je da se najavljenim rezovima u Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe izjednače samo gubitaši, a tamo gdje su poslovni rezultati dobri ostavljamo upravama da u razgovoru sa sindikatima odluče čega će se radnici odreći.
Pojednostavljeno rečeno, u HŽ-u će, po svemu sudeći, radnici ostati bez božićnice i regresa, model isplate naknade za prijevoz morat će se promijeniti, a smanjili bi se iznosi jubilarnih nagrada te dnevnica.
Ni tvrtke u plusu neće proći bez rezova, no oni će biti neusporedivo blaži, a načini štednje njima neće biti zadani i ovisit će o pregovorima sa sindikatima. Ako uprave uspiju pronaći uštede na drugim mjestima, nije nužno da se u materijalna prava iz kolektivnih ugovora uopće dira. Iznimka bi mogao biti način obračuna naknade za prijevoz. U Vladi su odlučni da u potpunosti iskorijene učestalu praksu da se radnici prijavljuju kod rodbine ili u vikendicama, što dalje od radnog mjesta, kako bi si plaću podizali kroz prijevoz.
Formalnog zahtjeva za uštede neće biti, Vlada više neće donositi nikakve odluke ili zaključke, no uprave su već obaviještene o tome što moraju napraviti.
Unatoč novom modelu za uštede, pojedini sindikati u državnim i javnim poduzećima i dalje tvrdo ustraju na tome da se u materijalna prava radnika ne dira.
- Odbili smo zahtjev Uprave da se zaposlenici odreknu božićnice i regresa. Kolektivni u HAC-u vrijedi do 2014., a smatramo da se uštede mogu pronaći drugdje - rekao je Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata. Uvjeren je kako Uprava neće ići na raskidanje Kolektivnog ugovora u HAC-u na silu. ( N. S. Š., S. Ba.)
HŽ
- božićnica
- regres
- uskrsnica
- dar za djecu
- troškovi prijevoza
- dodatak na plaću
HEP
- regres 1800 kn
- božićnica 1750 kn
- potpora za rođenje djeteta 3226 kn
- poticaji za uplate u 3. mirovinski stup
- uskrsnica 400 kn
- dar za djecu 600 kn
- troškovi prijevoza
- dodatak na plaću
- dopunsko zdravstveno osiguranje
- pomoć obitelji umrlog radnika
- nemogućnost dobivanja otkaza ako dođe do privatizacije ili gašenja nekog od dijelova grupe
- zamrznuti status radnika do godinu dana
- plaćeni sistematski pregled
- dnevni odmor od dva sata za dojenje
- godišnji odmor od minimalno 18 do maksimalno 35 dana u godini
- dodatno plaćen rad nedjeljom i blagdanom
Hrvatske šume
- bod za izračun plaće 2155 kn
- terenski dodatak 170 kn
- dodatak na plaću - 4 kn po satu za svaki sat proveden na poslu
- isplata stimulativnog dijela plaće ako je tvrtka dobro poslovala (petina prosječne plaće)
- božićnica
- regres
1uskrsnica
- dar za djecu
- troškovi prijevoza
- dodatak na plaću
- mogućnost korištenja objekta tvrtke za odmor cijele obitelji
HAC
- božićnica
- regres
- uskrsnica
- dar za djecu
- plaćeni sistematski pregled
- dnevni odmor od dva sata za dojenje
- godišnji odmor od minimalno 18 do maksimalno 35 dana u godini
- potpora za rođenje djeteta 4600 kn
- 10 posto od iznosa štete za prijavu korupcije
- dodatno plaćen rad nedjeljom i blagdanom
- uplata 3. mirovinskog stupa
- jednom godišnje radnicima bod od 400 kn
HP
- osiguranje radnika
- božićnica
- regres za godišnji odmor 2000 kn
- uskrsnica
- dar za djecu
- plaćeni sistematski pregled
- dnevni odmor od dva sata za dojenje
- godišnji odmor od minimalno 18 do maksimalno 35 dana u godini
- svakom poštaru kojeg ugrize pas 2000 kn jednokratne naknade
- troškovi prehrane radnika 550 kn
- zadana pripravnost radnika 500 kn jubilarna nagrada za 110 godina rada, 40 posto prosječne plaće