ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku da će se zdravstvenim radnicima koji su u listopadu sudjelovali u štrajku plaće smanjiti razmjerno vremenu provedenom u štrajku.
Objašnjavajući odluku, ministar zdravlja Rajko Ostojić rekao je kako je Državni inspektorat, čiji su inspektori obišli tridesetak bolnica, utvrdio da poslodavac nije učinio niti jednu grešku te je vodio pravilnu evidenciju radnog vremena.
Premijer Zoran Milanović upozorio je da štrajk bolničkih liječnika traje već mjesec i pol dana, a da su za rujan, tijekom kojeg je štrajkano pola mjeseca, svi dobili pune plaće.
Tako prosvjetni radnici, koji kada štrajkaju dolaze na posao ali ne odrađuju nastavu, ispadaju naivni jer štrajkaju nekoliko dana, što plaća sindikat, a ne porezni obveznici.
Mogli će, kaže Milanović, otići u razred i čitati novine te se praviti da ne štrajkaju, kao što sada rade neki zdravstveni radnici. Ističe da to nije pošteno te kaže kako zapravo nije riječ o štrajku nego o "zabušavanju manjeg broja ljudi".
Milanović je istaknuo kako od ravnatelja bolnica, sanacijskih upravitelja i šefova službi očekuje da u interesu poreznih obveznika utvrde tko je radio, a tko štrajkao.
Vlada je danas prihvatila prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi u kojem predlaže objedinjavanje četiri naknade u jednu koja se zove zajamčena minimalna naknada i može iznositi najviše 2.900 kuna.
Vlada predlaže da ta naknada objedini četiri dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom: produženu novčanu naknadu koja je do sada bila uređena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pomoć za uzdržavanje koja je bila uređena Zakonom o socijalnoj skrbi, te prava na opskrbnine koje su uređene Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kaže da će zajamčena minimalna naknada pripasti svakoj osobi koja nema dostatne prihode za život, a ne može ih ostvariti ni prodajom svoje imovine niti stavljanjem te imovine u neku funkciju.
Jedinstvena naknada znači i jedinstveni administrativni postupak koji će se provoditi u centrima za socijalu skrb. Cilj Vlade nije ušteda, ističe Opačić, nego pravednija raspodjela socijalnih transfera.
Predlaže se da ukupan iznos zajamčene minimalne naknade, odnosno kumulacija po raznim osnovama, bude ograničen na 2.900 kuna, koliko iznosi minimalna bruto plaća.
Prijedlogom zakona Centrima za socijalnu skrb daje se mogućnost da djeci nemarnih roditelja izravno plaćaju topli obrok u školi.
Što se tiče radne aktivacije, ministrica Opačić kaže da postoji dio "socijale" koji je naučio živjeti od pomoći i teško se radno aktiviraju. Zato Vlada za radno sposobne primatelje socijalne pomoći predlaže priznavanje socijalne naknade najduže dvije godine, kako bi ih prisilili da potraže posao.
S druge strane, Vlada predlaže i prijelazni mehanizam za one koji se boje ući u svijet rada jer bi mogli ostati bez posla i socijalne naknade. Prijelazno razdoblje bilo bi tri mjeseca, a u njemu bi se umanjivala socijalna naknada za onoliko koliko je osoba zaradila.
Na dnevnom redu našao se i prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju, javlja RTL .
"Riječ je o reformskim zakonima u okviru mirovinskog sustava. U ovom zakonu smo predložili promjene u cilju da sustav bude dugotrajno održiv, ali i socijalno odgovoran. Svi oni naši osiguranici koji su počeli rano raditi te s 60 godina imaju 40 godina radnog staža, odlaze u starosnu mirovinu bez penalizacije", pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Ovim prijedlogom Mrsić je predlažio postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i to sa 65 na 67 godina s početkom 2030. godine, tako da bi se 2038. odlazilo u mirovinu sa 67 godina starosti.
"Temeljem procjena koje imamo: razvoj tržišta rada, produženja životne dobi i otvaranjem radnih mjesta, potrebno nam je produžiti radnu dob. U Hrvatskoj će 2030. godine biti 200,000 otvorenih radnih mjesta jer smo društvo koje stari, nećemo imati dovoljno da popuni radna mjesta. Uvodimo veću penalizaciju za one koji odlaze prije vremena u mirovinu kako bi što više ljudi zadržali u radnom odnosu", naglasio je.
Ministar je objasnio kako se uvodi i novi institut privremene invalidske mirovine, što podrazumijeva da će se osobe nakon rehabilitacije moći vratiti na tržište rada.
"Što se tiče djece osoba s invaliditetom, koja imaju pravo na mirovinu, omogućavamo im da se zaposle tijekom čega nema primanja mirovine, a ako izgube posao ponovno nastave uživati mirovinu", rekao je.
"Uvodimo minimalnu mirovinu i redefiniramo osnovnu mirovinu. Sustav razdavajamo na dva sustava - radničke mirovine i posebne mirovine, one definirane posebnim zakonima i financiraju se 100 posto iz državnog proračuna. Radničke mirovine se financiraju iz doprinosa. Što se tiče isplata, svi primaju putem banaka i tekućih računa osim onih koji nemaju u svom mjestu poštanski ured, za teške invalide omogućavamo da se bez obzira gdje jesu da primaju isplatu putem pošte".
Promjenama bi se uštedilo 85 milijuna kuna u 2014., a 2015. godine 150 milijuna kuna, zaključio je Mrsić.