Hrvatski zavod za zapošljavanje mogao bi ostati kratkih rukava u raspodjeli proračunskih sredstava. Kako se neslužbeno doznaje, proračunska izdvajanja za provođenje aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini mogla bi biti četiri puta manja nego lani. Odnosno, iz nacionalnih izvora za cijeli niz mjera aktivne politike zapošljavanja osiguralo bi se maksimalno 250 milijuna kuna za razliku od prošle godine isplaćene 1,2 milijarde kuna. U mjere aktivne politike zapošljavanja pritom je bilo uključeno 64.760 nezaposlenih osoba, pri čemu su samo mjerom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa bile obuhvaćene 32.494 mlade osobe, piše Novi list.
Ne promijeni li se nešto u idućim tjednima do predstavljanja proračuna za ovu godinu, HZZ će raspolagati najnižim iznosom sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja u posljednjih pet godina, a rezanjem njihovog proračuna vjerojatno bi se našao izvor sredstava za isplatu obećanja o tisuću eura za svako novorođeno dijete. Za to bi trebalo oko 300 milijuna kuna, dakle daleko manje no što bi se uzelo nezaposlenima. Prema informacijama Novog lista, vodstvo HZZ-a upoznato je s planom prema kojem će im proračun za aktivaciju nezaposlenih biti praktično četiri puta manji. Kako se može čuti, od HZZ-a se očekuje da će nedostatna sredstva nadoknaditi boljim privlačenjem novca iz Europskog socijalnog fonda te Garancije za mlade. Iz EU izvora tako bi trebali privući 400 do 500 milijuna kuna, odnosno dvostruko više nego prošle godine.
Osim garancije za mlade od ove godine aktivira se još jedna europska garancija, odnosno zajednički EU projekt namijenjen dugotrajno nezaposlenim osobama – svima koji su godinu dana ili duže nezaposleni.
Prema tim mjerama koje trebaju provoditi sve zemlje EU-a, za svakog dugotrajno nezaposlenog treba napraviti pojedinačnu temeljitu procjenu najkasnije 18 mjeseci od gubitka posla kako bi se ustanovile njegove potrebe i potencijali. Još važnije, dugotrajno nezaposlenoj osobi treba pružiti 'ugovor o uključivanju na tržište rada' koji se sastoji od prilagođenog plana za ponovno zapošljavanje, također najkasnije 18 mjeseci od kada je stupila u nezaposlenost. Ugovor može uključivati, primjerice, mentorstvo, pomoć u traženju posla, dodatno obrazovanje i osposobljavanje, ali i pomoć za stanovanje, prijevoz, usluge čuvanja djece i njege starijih, nemoćnih ili bolesnih osoba ili rehabilitaciju, piše Novi list.