Prošle je godine dodijeljeno ukupno 14,8 milijardi kuna državnih potpora, a na njihov je rast za 18,8 posto ili za 2,3 milijarde kuna ponajviše utjecalo plaćanje države po protestiranim jamstvima za brodogradilišta u Puli i Rijeci, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj je usvojeno izvješće o državnim potporama za 2018. godinu.
"Tijekom 2018. zamjetan je porast dodijeljenih potpora od 18,8 posto ili 2,3 milijarde kuna te je ukupno evidentirano 14,8 milijardi kuna državnih potpora. Najveći dio i glavni razlog ovakvog povećanja se krije u zbivanjima u brodogradilištima u Puli i Rijeci i svim protestiranim jamstvima koja su plaćena do kraja prošle godine, u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi kuna", rekao je potpredsjednik Vlade i ministra financija Zdravko Marić.
Po podacima koje je iznio, lani su potpore u sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile 6,2 milijarde kuna, što je oko 41,6 posto ukupno dodijeljenih potpora, a potpore u sektoru industrije i usluga 8,7 milijardi kuna, što je 58,4 posto ukupno dodijeljenih potpora.
"I u ovom izvješću se napominje da je nastavljen kontinuirani trend rasta dodijeljenih potpora. Međutim, isto tako se napominje da su s obzirom na problematiku dodjele sektorskih potpora u sektoru brodogradnje i prometa te potpore dodijeljene u visokim iznosima, što ne pridonosi usmjeravanju ograničenih proračunskih sredstava u tzv. dobre potpore horizontalnog karaktera. To i je osnovni sukus ne samo ovog nego i prethodnih izvještaja - da budemo više na tragu ciljeva koji su zacrtani u modernizaciji državnih potpora pokrenutih od strane EK još od 2012. godine", kazao je Marić.
Po podacima iz izvješća, u prošloj se godini od ukupno dodijeljenih horizontalnih potpora, uključujući regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini, u iznosu od 3,3 milijarde kuna, na horizontalne potpore u užem smislu (potpore za istraživanje i razvoj i inovacije, zaštitu okoliša i očuvanje energije, male i srednje poduzetnike, usavršavanje, zapošljavanje i kulturu) odnosi nešto više od 2,06 milijardi kuna, na regionalne potpore 856,6 milijuna kuna, te na potpore na lokalnoj razini 422,9 milijuna kuna.
De minimis potpore ili potpore male vrijednosti u prošloj su godini dodijeljene u iznosu od 1,06 milijardi kuna, a najvećim su dijelom dodijeljene putem subvencije 926,6 milijuna kuna, putem jamstava je dodijeljeno 39 milijuna kuna, kapitalna ulaganja su iznosila 33,3 milijuna kuna, itd.
Podaci iz izvješća za tri protekle godine pokazuju rast ukupnih državnih potpora - s 11,42 milijarde kuna u 2016. godini, na 12,47 milijardi 2017. godine te 14,81 milijardu kuna u prošloj godini. Tako je i udio državnih potpora u BDP-u rastao - s 3,25 posto u 2016. godini, preko 3,41 posto u 2017. godini na 3,88 posto u prošloj godini.
Prošle su godine, po podacima iz izvješća, potpore po zaposlenom iznosile 10.381 kuna, što je povećanje za 26,4 posto u odnosu na 2016. godinu kada su iznosile 8.212 kuna, dok su potpore po stanovniku u Hrvatskoj u dvije godine porasle za 32,9 posto - s 2.718 kuna 2016. godine na 3.613 kuna u 2018. godini.
Obrada biometrijskih podataka
Radi jačanja sigurnosti Hrvatske i Schengenskog prostora, Vlada prijedlogom zakona o obradi biometrijskih podataka želi osigurati uvjete za ineteroperabilnost tj. povezivanje i obradu fizičkih obilježja osobe koja omogućuju njezinu jedinstvenu identifikaciju između informacijskih sustava Hrvatske te onih EU.
"Trenutno najaktualnija inicijativa EU na području sigurnosti je jačanje razmjene podataka kroz povezivanje informacijskih sustava i baza s biometrijskim podacima", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, pojašnjavajući odredbe zakona koji je s Vladine sjednice u četvrtak upućen u saborsku proceduru.
Božinović je pritom podsjetio da su u lipnju ove godine na razini EU usvojene dvije Uredbe o interoperabilnosti koje daju zakonski okvir za povezivanje postojećih velikih europskih sustava (Schengenski informacijski sustav - SIS, Vizni informacijski sustav - VIS, Europski sustav daktiloskopskih podataka migranata i azilanata - EURODAC) te budućih sustava - Europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja i osoba bez državljanstva - ECRIS TCN, Sustav ulaska/izlaska - EES i Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju - ETIAS.
"Hrvatska je pitanje interoperabilnosti odredila kao jedan od prioriteta predsjedanja EU-om 2020. godine te smo među vodećim državama članicama po do sada ostvarenom napretku u postizanju u tom području", istaknuo je.
Biometrijski podaci su fizička obilježja osobe koja omogućuju jedinstvenu identifikaciju te osobe, a ministar ističe da će se interoperabilnošću postići da se automatski, kad bilo koja osoba koja je predmet nekog postupka 'stavi prst na čitač', ti podaci provjeravaju kroz sve raspoložive informacijske sustave i baze podataka.
To će dodatno doprinijeti jačanju sigurnosti u Hrvatskoj i na području Schengena, pojasnio je ministar, jer će se osigurati rješenje za otkrivanje višestrukih identiteta u cilju točnije identifikacije osoba i suzbijanje prijevara veznih uz identitet. A Hrvatskoj je, istaknuo je, EK već dodijelila 13,2 milijuna eura za uspostavu novih i nadogradnju postojećih informacijskih sustava te za implementaciju uredbi o interoperabilnosti.
Novi zakon o Obalnoj straži
U Sabor je Vlada uputila i prijedlog novog zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske, kao jednoj od sastavnica sustava domovinske sigurnosti, 11 godina od donošenja prvoga zakona o obalnoj straži.
Obalna straža nadzire i štiti suverena prava i interese te provedbu jurisdikcije RH u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Obalna straža pruža potporu državnim tijelima u nadzoru i zaštiti prava i interesa RH na moru, istaknuo je potpredsjednik Vlade, ministar obrane Damir Krstičević.
Cilj zakona je definiranje poslova Obalne straže i ovlasti ovlaštenih osoba, a uređuje postupanja vezana uz nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, zaštitu prirode i kulturne baštine.
Novina je, naveo je ministar, što se utvrđuju uvjeti za davanje ovlasti ovlaštenim osobama Obalne straže za obavljanje inspekcijskih poslova na moru u pojedinim upravnim područjima.
"Smatramo da će to pridonijeti jačanju sigurnosti i zaštiti interesa RH na moru", dodao je Krstičević. Ocijenio je da predloženi zakon predstavlja daljnje unaprjeđenje u izgradnji sustava domovinske sigurnosti i obavljanju poslova Obalne straže te jačanju suradnje i koordinacije rada nadležnih tijela na moru. Obalna straža je sastavni dio Hrvatske ratne mornarice, a njezin ustroj donosi predsjednik Republike na prijedlog Vlade.
Prijedlog strategije i akcijskog plana integriranog upravljanja granicom
Vlada je na sjednici usvojila četvrtu po redu strategiju, i pripadajući akcijski plan, integriranog upravljanja granicom kojim je obvezala nadležna tijela državne uprave, da prioritetno ispunjavaju zadaće i obavljaju poslove u svojoj nadležnosti kako bi sustav nadzora i kontrole vanjskih granica Hrvatske i EU bio integriran s novim europskim konceptom integriranog upravljanja granicom, a s ciljem pristupanja Hrvatske Schengenskom prostoru.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je važnost strategije i akcijskog plana "zbog zadnjih koraka koje trebamo učiniti prije pozitivne odluke Europske komisije u vezi s ispunjavanjem svih preporuka kad je riječ o hrvatskom pristupanju Schengenu".
Broj članova i imovina obveznih mirovinskih fondova nastavili rasti
Krajem prošle godine četiri obvezna mirovinska fonda imala su ukupno nešto više od 1,9 milijuna članova, što je gotovo 92 tisuće više nego krajem 2017. godine, a neto imovina kojom upravljaju porasla je lani za 6,2 milijarde kuna, na 98,13 milijarde kuna, podaci su iznijeti na sjednici Vlade u četvrtak.
Vlada je, naime, predložila Hrvatskom saboru da podrži izvješća o radu u 2018. godini četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima - Raiffeisen, Erste, AZ te PBZ/Croatia osiguranje.
Po podacima koje je iznio ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima su krajem prošle godine imala ukupno 1.936.261 člana, što je za 91.989 članova više u odnosu na 2017. godinu.
No, Aladrović pritom upozorava na nisku obaviještenost građana o samostalnom odabiru obveznih mirovinskih fondova.
Prema ranije objavljenim podacima Središnjeg registra osiguranika (Regos), tijekom prošle godine samo je jedan posto članova odabralo svoj obvezni mirovinski fond, dok su ostali raspoređeni po zakonski propisanom ključu.
Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova krajem prošle godine je iznosila 98,13 milijarde kuna, što je za 6,2 milijarde kuna više u odnosu na godinu ranije.
"Imovina na osobnim računima članova u obveznim mirovinskim fondovima nastavila je rasti zbog kontinuiranog rasta doprinosa, ali i pozitivnih makroekonomskih okolnosti i ostvarenih prosječnih prinosa na uložena sredstva", istaknuo je Aladrović.
Prema kumulativnim podacima, četiri društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima lani ostvarila ukupne prihode u iznosu od 457 milijuna kuna, što je za 23 milijuna kuna više nego godinu ranije, dok su im ukupni rashodi iznosili 211 milijuna kuna, od čega je prema Regosu plaćeno 58 milijuna kuna, a prema Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) 32 milijuna kuna. Kumulativna neto dobit tih društava u prošloj godini iznosi 202 milijuna kuna, rekao je Aladrović. (Hina)