Vlada je na sjednici u srijedu u potpunosti odbacila prijedlog 31 oporbenog zastupnika u Hrvatskome saboru za pokretanje pitanja povjerenja ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak.
"U cijelosti odbacujemo sve navode iz podneska i vezano uz dio koji se odnosio na prosvjede prosvjetara, kao i sve ono što se odnosi na reformu sustava obrazovanja", rekao je kratko premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.
U obrazloženju Vlade, među inim, stoji da je Vlada sustavno vodila računa o poboljšanju statusa učitelja i nastavnika te ostalih zaposlenika u sustavu odgoja i obrazovanja kroz četiri područja djelovanja - poboljšanjem materijalnog statusa, nagrađivanjem i napredovanjem najboljih, osiguravanjem sigurnog okruženja za rad koje uključuje opremanje škola i nastavnika te prevencijom nasilja i prilikom za unaprjeđenje nastavničkih i stručnih kompetencija.
"Štrajk, koji je najvećim dijelom bio usmjeren k poboljšanju materijalnog statusa zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja, u konačnici je rezultirao rastom osnovice plaće i rastom koeficijenta složenosti poslova, pri čemu je uzeta u obzir fiskalna održivost državnog proračuna. Na temelju postignutog kompromisa, u sljedećih 12 mjeseci osigurat će se rast osnovice za 6,12 posto te rast koeficijenata složenosti poslova, odnosno dodatka na plaću u iznosu od 6,11", stoji u obrazloženju.
Uvođenje 'Cro kartice'
Vlada je danas uvela "Cro karticu", kojom će poslodavci radnicima moći uplatiti maksimalno 2500 kuna namijenjenih za potrošnju u ugostiteljstvu i turizmu.
Od 7.500 kuna koliko radnicima na godišnjoj razini mogu isplatiti na ime božićnice, regresa, nagrada i ostalih naknada, poslodavci će moći isplatiti najviše 2500 kuna putem Cro kartice.
Cro kartica će se moći koristiti u turističkim i i ugostiteljskim objektima koji će biti uključeni u program.
Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da su ciljevi uvođenja Cro kartice poticanje domaće ugostiteljsko-turističke potrošnje, povećanje udjela domaćih turista u korištenju ugostiteljskih i turističkih usluga, povećanje popunjenosti smještajnih i drugih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta, smanjenje izražene sezonalnosti hrvatskog turizma te povećanje primitaka radnika po osnovi radnog odnosa.
Sama Cro kartica je debitna platežna kartica, komercijalnog naziva „Hrvatska turistička kartica“. Izdavat će ju poslovna banka na ime korisnika, s rokom valjanosti od minimalno četiri godine, a transakcije koje se njime obavljaju autorizirat će se PIN-om.
Poslovna banka bit će odabrana na natječaju koji će izraditi Ministarstvo turizma u roku od 10 dana od stupanja na snagu odluke o Cro kartici.
Uvođenje Cro kartice omogućeno je četvrtim krugom porezne reforme provedenim ove jeseni unutar kojega je Ministarstvo financija izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, kao neoporezivi primitak koje poslodavci mogu isplatiti odnosno omogućiti svojim radnicima uz ostalo uvelo i naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika i to do 2.500 kuna godišnje.
Ministar Cappelli ujedno je izvijestio da je u dosadašnjem tijeku godine ostvareno više od 20,5 milijuna turističkih dolazaka i 108 milijuna noćenja te da su prihodi veći za osam posto u odnosu na 2018. godinu. To su najbolji rezultati hrvatskog turizma dosad, istaknuo je.
Premijer Andrej Plenković rekao je da ti podaci povtrđuju prijašnje Vladine procjene da će turistička godina biti rekordna.
Ministar financija Zdravko Marić je uoči Vladine sjednice izjavio da je lani isplaćeno 1,25 milijardi neoporezivih primitaka i to za ukupno 490 tisuća zaposlenih, a ove godine 1,76 milijardi kuna i pored toga još 500 milijuna kuna neoporezivih primitaka za prehranu i smještaj radnika.
"To su jaki poticaji porezne politike, prije svega za privatne poduzetnike", rekao je Marić.
Policijskim službenicima isto povećanje dodataka
I policijskim službenicima bit će povećani dodatci na plaću, a isplaćivat će im se po modelu 3+1+2 posto, počevši od isplate plaće za ovaj mjesec, predviđeno je prijedlogom sporazuma koji je Vlada prihvatila u srijedu na sjednici i ovlastila ministra unutarnjih poslova da ga potpiše sa sindikatima.
Sporazumom o visini dodatka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike utvrđuje se da se dodatak u osnovnoj plaći policajaca na radnim mjestima za koja je propisana isključivo srednja stručna sprema, za 14.081 policijskog službenika, isplaćuje po modelu 3+1+2 posto.
Dodatak u osnovnoj plaći od 1. prosinca ove godine iznosio bi tako tri posto, s isplatom u siječnju iduće godine. Od 1. lipnja iduće godine uvećao bi se za dodatnih jedan posto s isplatom u srpnju, a od 1. siječnja 2021. uvećao bi se za dodatnih dva posto, s isplatom u veljači.
Ukupna visina dodatka tako bi od 1. siječnja 2021. godine iznosila 6,11 posto.
Za ostale policijske službenike uveo bi se dodatak u osnovnoj plaći od tri posto od 1. rujna iduće godine, s isplatom u listopadu.
Dodaci iz ovog Sporazuma obračunavat će se do stupanja na snagu novog sustava plaća u javnim službama i državnoj službi, odnosno novog sustava plaća policijskih službenika.
"Ovaj Sporazum predstavlja kontinuitet rada ove Vlade i želje da se sukladno financijskim mogućnostima svim policijskim službenicima, osim boljih uvjeta rada i opremljenosti, osiguraju i bolje plaće", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ministar je istaknuo i da su kroz pregovore sa Sindikatom policije Hrvatske, Nezavisnim sindikatom djelatnika MUP-a i Sindikatom državnih i lokalnih službenika od lipnja 2017. godine do sada postignuti pomaci u poboljšanju materijalnih prava djelatnika jer su povećani najniži koeficijenti policijskih službenika, onih srednje stručne spreme na 0,8 i 0,85, da je vraćen dodatak od dva i četiri posto za višu i visoku stručnu spremu, koji su u prethodnom razdoblju neopravdano smanjeni, kao i da su povećani koeficijenti i većem broju djelatnika kriminalističke policije.
Dodao je tome i vraćanje beneficiranog radnog staža pojedinim djelatnicima, koji je ukinut ili umanjen 2013. godine, a istaknuo je i osiguranje novca za primjenu odredbe o otpremninama policijskim službenicima, što je godinama bilo odgađano te uvođenje naknade za stanovanje policijskom službeniku raspoređenom u mjesto rada koje je preko 100 kilometara udaljeno od mjesta njegovog prebivališta ili na otoku.
Vlada je donijela i odluku o dodjeli sredstava pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u ovoj te dijelom u prošloj godini u ukupnom iznosu od 10,6 milijuna kuna.
Otplata duga veledrogerijama
Vlada je donijela odluku o dodjeli 97,6 milijuna kuna iz državnog proračuna bolnicama za otplatu dijela duga veledrogerijama, koji trenutno iznosi oko 2,5 milijarde kuna.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je da će iz proračuna za otplatu dugova veledrogerijama biti uplaćeno ukupno 300 milijuna kuna u sljedećih nekoliko dana.
"Danas ćemo iz rebalansa proračuna bolnicama dati 97 milijuna, u idućih nekoliko dana u svrhu otplate dugova veledrogerijama Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osigurat će još dodatnih 200 milijuna", izjavio je Kujundžić uoči sjednice Vlade.
Današnjom Vladinom odlukom sredstva su dodijeljena državnim bolnicama, a dobili su ih klinički bolnički centri i kliničke bolnice Dubrava i Merkur, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i Klinika za dječje bolesti Zagreb.
Za podmirenje duga za isporučene lijekove i medicinski materijal bolnicama HZZO je u svibnju veledrogerijama uplatio 200 milijuna kuna. Nova isplata dio je dogovora između Ministarstva zdravstva i predstavnika veledrogerija iz listopada ove godine. Ukupan dospjeli dug bolnica prema četiri najveće veledrogerije u Hrvatskoj tada je iznosio 2,5 milijarde kuna.
Kujundžić je također ustvrdio kako nema saznanja o namjeri Grada Zagreba da podnese kaznenu prijavu protiv bivšeg ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak Bore Nogala zbog nadriliječništva.
"Ne bavim se nadriliječništvom. Nemam nikakva saznanja o tome, moje službe će provjeriti sve što jedni druge tuže ", izjavio je.