ZAGREB - Izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, koji je Vlada s današnje sjednice poslala u Sabor, povećavaju se plaće čitavog niza šefova raznih državnih agencija i institucija.
Ministar Linić: 'Zaprimili smo 1472 zahtjeva za predstečajnom nagodbom, očekivali smo puno više'
Tako će zamjenik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), zatim, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), te njegov zamjenik i pomoćnik, kao i ravnatelj Središnjeg registra osiguranika i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), ali i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, ubuduće biti državni dužnosnici.
Vlada osnovala tri nove radne skupine: 'Niti jedan projekt neće ostati u ladicama činovnika'
Zajedno s novim statusom povećava im se i plaća, i to otprilike za petinu: ona je dosad, prema informacijama iz Vladinih krugova iznosila između 10.000 i 13.000 kuna, a sada bi trebala iznositi do 16.000 kuna.
Njihovo unapređenje u status državnih dužnosnika u Banskim dvorima objašnjavaju velikom odgovornošću koju ti dužnosnici imaju, o čemu je Jutarnji nedavno pisao.
Izmjenama tog i dva druga zakona - Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Saboru i Zakon o posebnim pravima predsjednika Republike po prestanku obnašanja dužnosti - koje je Vlada s današnje sjednice, prve u 2013., uputila na saborske klupe, državnim dužnosnicima, saborskim zastupnicima i šefu države po prestanku obnašanja dužnosti omogućuje se povratak na stara radna mjesta u javnom sektoru.
Ista mogućnost postoji i u slučaju povratka na staro radno mjesto u privatnom sektoru, ali tome treba prethoditi dogovor s poslodavcem.
U protivnom, ima pravo na primanje pune plaće iz proračuna prvih šest mjeseci po prestanku dužnosti, a u sljedećih šest mjeseci pola plaće. Formula "šest plus šest" vrijedi i za one koji se ne žele vratiti u javni sektor, nakon čega ih čeka – burza rada .
Sindikati: 'U tim službama drže dobro plaćenu elitu, a nas smatraju stokom sitnog zuba kojoj su snizili plaće'
Vladinom prijedlogu povećanja plaća dužnosnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prethodilo je smanjenje plaća zaposlenih u tim službama i ustanovama, upozorava Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN).
Sindikat smatra da Vlada svojim prijedlogom zaposlene u tim službama dijeli na dobro plaćenu elitu i, kako se navodi u priopćenju SDLSN-a, "stoku sitnog zuba kojoj je oduzela materijalna prava i smanjila plaće".
Vlada je s prve ovogodišnje sjednice Saboru uputila tri zakona kojima se, među ostalim, povećava koeficijent za izračun plaća ravnateljima zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te njihovim zamjenicima i pomoćnicima.