Vlada je na sjednici u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog zakona o Državnom inspektoratu, kojim je predviđeno objedinjavanje poslova iz nadležnosti 17 inspekcija, a donijeta je i odluka o osnivanju radne skupine za pripremu početka rada inspektorata.
Kako je izvijestio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, konačnim prijedlogom zakona objedinjavaju se inspekcijski poslovi iz nadležnosti 17 inspekcija unutar osam ministarstava.
Naime, tržišnu i rudarsku inspekciju, inspekciju opreme pod tlakom te inspekciju gospodarenja otrovnim kemikalijama Državni inspektorat preuzima od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, sanitarnu inspekciju od Ministarstva zdravstva, veterinarsku, poljoprivrednu, lovnu, šumarsku te fitosanitarnu inspekciju od Ministarstva poljoprivrede, turističku inspekciju od Ministarstva turizma, energetsku inspekciju, inspekciju zaštite okoliša, inspekciju zaštite prirode te vodopravnu inspekciju od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, inspekciju rada od Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, a građevinsku inspekciju od Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
Horvat ističe da se predloženim nacrtom zakona uvode značajne promjene u postupanju inspektora prema gospodarskim subjektima, a vezano za prekršajni postupak.
Naime, navodi Horvat, uvodi se mogućnost otklanjanja nepravilnosti u određenom roku bez sankcija, ukoliko nepravilnosti ne predstavljaju teži prekršaj, te u slučaju ako subjekt u razdoblju od godine dana nije već počinio isti prekršaj.
Kako navodi Horvat, obavljanje inspekcijskih poslova unutar jedinstvenog tijela dovesti će do odgovarajuće koordinacije, učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, posljedično do manjeg broja nadzora te ujednačavanja postupanja inspekcija.
Osniva se radna skupina za pripremu
S obzirom da bi se s primjenom zakona trebalo započeti 1. travnja iduće godine, donesena je i odluka o osnivanju radne skupine za pripremu početka rada Državnog inspektorata u kojoj će biti državni dužnosnici iz predmetnih resora inspekcija koje se objedinjavaju.
Prijedlog o osnivanju radne skupine predsjednik Vlade Andrej Plenković je ocijenio razumnim, jer će omogućiti dovoljno vremena da se na operativan način pripremi funkcioniranje Državnog inspektorata.
"Na taj način će ova radna skupina učiniti sve da svi resori budu zaista i funkcionalno, a ne samo u smislu zakonskog okvira, spremni za početak rada nove institucije", rekao je Plenković.
Sredstva osigurana u proračunu
Sredstva vezana uz preuzimanje 1.462 službenika, koja su procijenjena na 337,5 milijuna kuna u 2019., te 334,9 milijuna kuna u 2020. godini već su osigurana u državnom proračunu.
Vlada je na sjednici podnijela i dva amandmana na originalni prijedlog proračuna za 2019. godinu, vezan uz Državni inspektorat i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).
Po riječima ministra financija Zdravka Marića, prvi amandman podnesen je s obzirom da se predlaže stupanje na snagu Zakona o državnom inspektoratu od 1. travnja iduće godine, a ne od 1. siječnja iduće godine, dok je iznos za plaće inspektora u originalnom prijedlogu proračuna predviđen za cijelu godinu.
Amandmanom se tako predlaže preraspodjela 74,2 milijuna kuna unutar financijskih planova proračunskih korisnika za 2019. na svim resorima na kojima su danas ti inspektori raspoređeni.
Drugi amandman odnosi se na financijski plan CERP-a, koji i nakon 1. siječnja 2019. ostaje izvanproračunski korisnik.
Naime, temeljem zaključka Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima iz kolovoza ove godine, bilo je predviđeno pripajanje CERP-a Ministarstvu državne imovine. No, pripajanje neće biti moguće operativno provesti do 1. siječnja 2019., pa je, navodi se u obrazloženju amandmana, potrebno dati suglasnost i na Financijski plan CERP-a za 2019., i projekcije za iduće dvije godine.
Tim planom predviđaju se ukupni prihodi CERP-a u 2019. od 52,7 milijuna kuna, nasuprot ovogodišnjem planu od 134,9 milijuna. Ukupni rashodi planiraju se, pak, u visini od 29,7 milijuna kuna u idućoj godini, dok su za ovu godinu u visini od 134,9 milijuna.
Horvat: Inspektorat će biti daleko manje represivan
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u četvrtak da Vlada objedinjavanjem državnog inspektorata želi smanjiti presiju prema poduzetnicima te da će "represivna metodologija biti daleko manja nego sada".
Vlada je na sjednici u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu, kojim je predviđeno objedinjavanje poslova iz nadležnosti 17 inspekcija unutar osam ministarstva.
Tržišnu i rudarsku inspekciju, inspekciju opreme pod tlakom te inspekciju gospodarenja otrovnim kemikalijama Državni inspektorat preuzima od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, sanitarnu inspekciju od Ministarstva zdravstva, veterinarsku, poljoprivrednu, lovnu, šumarsku te fitosanitarnu inspekciju od Ministarstva poljoprivrede, turističku inspekciju od Ministarstva turizma, energetsku inspekciju, inspekciju zaštite okoliša, inspekciju zaštite prirode te vodopravnu inspekciju od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, inspekciju rada od Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, a građevinsku inspekciju od Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
"Vlada želi ovom reformskom mjerom smanjiti inspekcijski pritisak odnosno presiju spram hrvatskih poduzetnika i boljom koordinacijom doći do manjeg broja inspekcijskih nadzora", izjavio je Horvat na novinskoj konferenciji nakon sjednice Vlade.
Ključnim je istaknuo uvođenje nove represivne metodologije.
"Nova represivna metodologija bit će daleko manja, tako da ćemo omogućiti inspektorima u samom trenutku provedbe inspekcijskog nadzora da za one nedostatke koje uoče, a mogu se ukloniti ili riješiti u samom trajanju inspekcijskog nadzora, ne izdaju nikakva upravna rješenja, odnosno ne pokreću prekršajni postupak. Isto tako, ako se ustanovi za dio takvih prekršaja da neće moći biti otklonjeni u samom procesu provođenja inspekcijskog nadzora, izdavat će se rješenja. Ali, budu li ti nedostaci otklonjeni do trenutka izdavanja rješenja ili do njegove pravomoćnosti, smatrat će se da je problem riješen", rekao je Horvat.
Kako navodi, obavljanje inspekcijskih poslova unutar jedinstvenog tijela dovesti će do odgovarajuće koordinacije, učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, posljedično do manjeg broja nadzora te ujednačavanja postupanja inspekcija.
Govoreći o unutrašnjem ustroju Državnog inspektorata, Horvat je rekao da će biti formiran središnji ured inspektorata sa sjedištem u Zagrebu, a uredbom o unutarnjem ustroju definirat će se i 5 do 6 područnih ureda te određeni broj ispostava.
Na upit hoće li se inspekcije najavljivati poduzetnicima, Horvat je rekao da za određeni broj i karakter inspekcijski nadzora hoćea, za određeni ne.
"Onoga trenutka kada netko tko će pripremati inspekcijski nadzor donese odluku da bi se prethodnom najavom mogli neki elementi inspekcijskih nadzora anulirati ili eliminirati, takvih najava neće biti, a kada su to redovne inspekcije i nadzori inspektorima će biti dana mogućnost da svoj dolazak najave", rekao je Horvat.
Odgovarajući na upit tko će biti na čelu inspektorata, Horvat je rekao da Vlada ne komunicira ime osobe.
"Mi u ovom trenutku definirani stav o tome tko će voditi Državni inspektorat nemamo", ustvrdio je.
S obzirom da bi se s primjenom zakona trebalo započeti 1. travnja iduće godine, Vlada je u četvrtak donijela i odluku o osnivanju radne skupine za pripremu početka rada Državnog inspektorata u kojoj će biti državni dužnosnici iz resora inspekcija koje se objedinjavaju. Na njegovom čelu bit će ministar gospodarstva.
Sredstva vezana uz preuzimanje 1.462 službenika, koja su procijenjena na 337,5 milijuna kuna u 2019., te 334,9 milijuna kuna u 2020. godini već su osigurana u državnom proračunu.
No, Vlada je na sjednici podnijela amandman na originalni prijedlog proračuna za 2019. godinu, vezan uz Državni inspektorat, s obzirom da se predlaže stupanje na snagu Zakona o državnom inspektoratu od 1. travnja, a ne 1. siječnja iduće godine, dok je iznos za plaće inspektora u originalnom prijedlogu proračuna predviđen za cijelu godinu.
Amandmanom se tako predlaže preraspodjela 74,2 milijuna kuna unutar financijskih planova proračunskih korisnika za 2019. na svim resorima na kojima su danas ti inspektori raspoređeni.
Sustav START od kraja ožujka za domaće osnivače tvrtki i obrta, a prosinca za inozemne
Krajnji rok za uspostavu sustava START - jedinstvenog informacijskog sustava koji će omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja je do kraja ožujka 2019. za domaće osnivače tvrtki i obrta, a do kraja prosinca iduće godine za inozemne osnivače, utvrđeno je odlukom koju je u četvrtak donijela Vlada.
Sustav START gradi se kao jedinstveni informacijski sustav za elektroničko pokretanje poslovanja, koji će građanima i poduzetnicima omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja s jednog mjesta, podsjetio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Sada je za pokretanje poslovanja potreban niz koraka i obilazaka institucija - od registracije novog poslovnog subjekta pri Sudskom ili Obrtnom registru, preko prijava za statističku obradu pri Državnom zavodu za statistiku (DZS), u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) do otvaranje bankovnoga računa u jednoj od banaka te po potrebi upisa u registar poreznih obveznika za potrebe PDV-a pri Poreznoj upravi.
Sustav START će, pak, povezati će te sustave pa će umjesto dosadašnjih više koraka i fizičkih obilazaka različitih institucija, građani i poduzetnici moći pokrenuti poslovanje digitalno, na jednome mjestu, istaknuo je Horvat.
Prema Vladinoj odluci o utvrđivanju uvjeta, načina i rokova redovitog poslovanja sustava START, svi dionici tog sustava - ministarstva gospodarstva te pravosuđa, Porezna uprava, DZS, HZMO i HZZO te kreditne institucije - obvezni su osigurati automatiziranu komunikaciju između sustava START i sustava u svojoj nadležnosti.
Uvjeti za korištenje sustava START su Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS), elektronička osobna iskaznica građana Republike Hrvatske te druge jednakovrijedne vjerodajnice.
Vlada je odlukom propisala i krajnje rokove za uspostavu sustava - do 31. ožujka 2019. za tuzemne poduzetnike osnivače obrta i trgovačkih društava, a do 31. prosinca 2019. za inozemne osnivače obrta i trgovačkih društava.
Za redovito održavanje i daljnji razvoj sustava START zadužena je Financijska agencija (Fina).
Po riječima ministra Horvata, za uspostavu sustava START potrebno je osigurati 5,5 milijuna kuna, a ta su sredstva osigurana na proračunskim stavkama Ministarstva gospodarstva, pri čemu je pet milijuna osigurano u idućoj, a 500 tisuća kuna u 2020. godini.