UVOĐENJE REDA

VLADA Prvi put se definira financiranje referendumskih kampanji

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 26.03.2015. u 12:37

Dragan Matić / CROPIX

Prijedlogom zakona se utvrđuje obveza otvaranja posebnog računa za financiranje referendumske aktivnosti i obveza podnošenja financijskih izvješća

ZAGREB - Prijedlogom zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji je Vlada u četvrtka sa sjednice uputila u redovitu saborsku proceduru, prvi put se definira način financiranja referendumske kampanje.

"To do sada nije bilo uređeno ni jednim propisom", istaknuo je ministar uprave Arsen Bauk.

Zakonom se tako utvrđuje obveza otvaranja posebnog računa za financiranje referendumske aktivnosti i referendumske promidžbe, utvrđuje se obveza podnošenja financijskih izvješća i izvješća o donacijama, troškovima i medijskom oglašavanju referendumskih aktivnosti i referendumske promidžbe te njihova objava.

Predloženim zakonom definira se i da se financijska izvješća dostavljaju elektronskim putem, a za nadzor financiranja određuje se Državno izborno povjerenstvo.

S obzirom na to da su pojedini vijećnici i nezavisni vijećnici u jedinicama lokalne samouprave do sada dobivali nesrazmjerno visoke kazne zbog neurednog vođenja računa odnosno knjiga, a radilo se o malim iznosima od tisuću do dvije tisuće kuna, zakonom se uređuje da se financijsko izvješće ne mora dostaviti ako vijećnik ostvaruje prihode za redovito godišnje poslovanje u iznosu manjem od 5000 kuna.

Predlaže se i mogućnost da se vijećnici imaju pravo odreći sredstava koja dobivaju iz proračuna jedinica lokalne samouprave.

Izbori za Europski parlament

S obzirom na značaj izbora, kazao je Bauk, predlaže se i da se maksimalni troškovi kampanje na izborima za Europski parlament povećaju s 1,5 milijun na četiri milijuna kuna. "Što naravno ne znači da stranke ne smiju potrošiti manje od sadašnjih 1,5 milijun kuna", dodao je.

Prema prijedlogu zakona iznos sredstava koji se u proračunu osigurava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka više se ne bi definirao temeljem ostvarenih rashoda proračuna, već temeljem ostvarenih poreznih prihoda.

"Definirali smo da to bude 0,08 posto ostvarenih poreznih prihoda, a najviše do 50 milijuna kuna. Primjenom te formule bio bi otprilike isti iznos kao i dosad, ali se ipak na jedan, po nama bolji način, to sada definira", ocijenio je Bauk.

U slučaju nedostavljanja financijskog izvješća najprije bi se izrekla mjera privremene obustave financiranja, a izricalo bi je Državno izborno povjerenstvo, a ne kao do sada saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Ako stranke i nakon isteka roka od 15 dana od kad im je izrečena takva mjera ne dostave izvješće, tada bi im se izrekla sankcija gubitka prava na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, odnosno iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 0,5 posto po danu kašnjenja.

Novina je i da bi u sklopu mjere za poticanje ravnopravnosti spolova i nezavisni zastupnici, odnosno vijećnici u jedinicama lokalne samouprave izabrani s liste grupe birača imali pravo, kao što to sada imaju političke stranke, na naknadu u visini od 10 posto iznosa predviđenog po svakom zastupniku (vijećniku) za redovito godišnje financiranje.

Novina je i da se pravo na naknadu za podzastupljeni spol, kao poticajna mjera ravnomjerne zastupljenosti spolova, utvrdi ne samo za političke stranke, već i za nezavisne zastupnike, odnosno nezavisne članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrane s liste grupe birača. Riječ je o naknadi u visini od 10 posto iznosa predviđenog po svakom zastupniku, odnosno članu predstavničkog tijela, za redovito godišnje financiranje.

Izdvajamo