TREBAJU LI JAVNE TVRTKE VODITI MENADŽERI STRANAKA

VLADA SMJENJUJE PRVOG DIREKTORA KOJI NIJE IZ STRANKE Povećao je prihode, smanjio rashode - ali to ga neće spasiti

    AUTOR:
    • Nikola Jelić

  • OBJAVLJENO:
  • 11.07.2013. u 19:59

CROPIX

Samo dvojica šefova javnih poduzeća nisu članovi SDP-a ili HNS-a. Sada jedan od njih odlazi. Jesu li argumenti Vlade utemeljeni?

Bio je prvi menadžer kojega su za vođenje državne tvrtke preporučili iz agencije za posredovanje pri zapošljavanju, dakle “head hunteri”.

Izabrali su ga među 11 kandidata, a na posao predsjednika Uprave Adriatic Croatia Internationala (ACI) stupio je prvih dana siječnja ove godine.

Afere i loši rezultati

Bruno Bonifačić, međutim, neće još dugo raditi taj posao. Vrlo brzo, vjerojatno već u petak, Nadzorni odbor ACI-ja smijenit će Bonifačića.

Iako na predloženom dnevnom redu sjednice nije njegova smjena, takav će prijedlog biti naknadno uvršten jer vlasnik ACI-ja - a to je država, odnosno Vlada - nije zadovoljan njegovim radom.

Kada je krajem prošle godine odlučeno da se direktor jedne državne tvrtke izabere uz pomoć “head huntera” i natječaja, značilo je to veliki zaokret od prijašnje prakse.

Bila je to ideja ministra prometa i pomorstva Siniše Hajdaša Dončića koja je dala nadu da će se prestati sa stranačkim kadroviranjem po državnim i javnim poduzećima. Jer, svi menadžeri postavljeni prošle godine bili su dio stranačke “kvote”.

HNS-u su pripala enegetska poduzeća (HEP, Janaf, Plinacro). SDP je dobio nadzor nad financijskim tvrtkama (Croatia osiguranje, Hrvatska pošta, Lutrija, HPB), Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama. A prometni sektor je podijeljen, pri čemu je HC pripao IDS-u.

Javnost je kritzirala takvo kadroviranje. Ali tek kad su zaredale afere, propusti i loši rezultati politički postavljenih mendžera, počelo se razmišljati o dovođenju stručnjaka.

ACI je bio zadnja državna tvrtka sa starim, HDZ-ovim kadrom, za koju je trebalo naći novog menadžera. I onda je jesenas odlučeno da se taj posao prepusti “head hunterima”... I izabran je Bonifačić. Nakon ACI-ja, na natječaju je izabran još samo novi direktor Jadrolinije Alan Klanac.

Vladin je cilj bio dokapitalizirati ACI i tako mu osigurati kapital za modernizaciju i razvoj. Računalo se da bi mirovinski fondovi bili najbolji partneri za dokapitalizaciju, za što su oni pokazali interes.

U startu bi dokapitalizirali ACI sa 100 milijuna kuna, a onda bi postupno ulagali i povećavali svoj vlasnički udio. Prema Vladinoj viziji, ACI treba ostati u većinskom državnom vlasništvu, na kraju procesa dokapitalizacije udio države bio bi 51 posto.

Od Bonifačića se očekivalo da u prošlih pola godine pripremi teren i uvjete za dokapitalizaciju.

Plan dokapitalizacije

U Vladi tvrde kako ACI sada nije ni korak bliže dokapitalizaciji nego što je bio kad je njegovu Upravu preuzeo Bonifačić. Zamjeraju mu da je umjesto plana dokapitalizacije radio na planu privatizacije kojom bi u vlasništvo ACI-ja ušla turska Dogus grupa.

Od njega se očekivalo, nadalje, da već za ovu sezonu poveća kvalitetu i konkurentnost postojeće ponude ACI-ja. U Vladi kažu kako nije ni to učinio, već je svu energiju usmjerio na projekt “Adria bove”.

Riječ je o sustavu prepaid bove koje bi omogućile vezivanje brodova u tisućama uvala širom Jadrana, bez gradnje čvrstih stalnih vezova. Projekt “Adria bove”u vlasništvu je tvrtke Sinergas Ekeo, ali je ta tvrtka navodno spremna prepustiti ACI-ju većinsko vlasništvo.

Bonifačića u Vladi kritiziraju što taj projekt promovira kao gotovu stvar, iako država kao vlasnik o tome nije ništa odlučila.

Vlada kao vlasnik ACI-ja zamjerila je Bonifačiću i činjenicu što je nakon dolaska u Upravu odmah počeo uređivati svoje urede, i to navodno skupo. A kao problem ističe se i loša suradnja između Bonifačića i drugog člana Uprave, Dražena Nikolića. I do Vlade je došla informacija da jedan drugoga “špijuniraju”, spore se oko svake odluke.

Sam Bonifačić i ljudi iz ACI-ja koji ga podržavaju sasvim drukčije gledaju na priču o njegovoj smjeni.

- Radimo punom parom svoj posao i o svemu što radimo redovito izvještavamo nadležne. Ne vidim nikakav problem u funkcioniranju tvrtke i ne znam ništa o mojoj smjeni. Ali, o svemu odlučuju vlasnici - kratko nam je rekao Bonifačić.

U prilog Bonifačiću idu poslovni rezultati tvrtke. Prema podacima iz ACI-ja, prihod u prvih pet mjeseci ove godine povećan je za pet posto prema istom razdoblju lani, a rashodi su smanjeni pet posto. Hvale se kako je i likvidnost ACI-ja dvostruko bolja nego lani.

Kritike zbog projekta “Adria bove” u ACI-ju smatraju neutemeljenima. Sam Bonifačić u više je navrata govorio javno kako bi projekt “Adria bove” osigurao vrhunski servis nautičarima, koji bi k tomu bio posve ekološki siguran.

Dobro rješenje

Dio suradnika ga brani. - Sasvim je normalno da uz brigu o tekućoj sezoni ozbiljno razmišljamo i o dugoročnim projektima koji će biti jamstvo razvoja i konkurentnosti naših marina u budućnosti - kažu sugovornici iz ACI-ja.

Prema njihovom tumačenju, prepaid bove ističu se kao dobro rješenje i u novom zakonu o pomorstvu jer će se jadranska obala tako zaštititi i sačuvati od devastacije. Projekt “Adria bova” državni je interes, tvrde u ACI-ju.

Uvjereni su kako je riječ o pokušaju destabilizacije tvrtke, s ciljem da se zaustavi uvođenje reda.

Bonifačića u ACI pozvao USKOK

Kad je imenovan za šefa Uprave, Bruno Bonifačić je pozvao Uskočku policiju da istraži poslovanje ACI-ja prijašnjih godina. Odlučio je preispitati i dio ugovora o ustupanju obavljanja određenih djelatnosti u ACI-jevim marinama. ACI ne može davati potkoncesije u svojim marinama, već samo ustupati obavljanje nekih djelatnosti, kao što su servisi, ugostiteljstvo, itd.

Prema nekim tumačenjima, to je siva zona poslovanja ACI-jevih marina jer su neki pojedinci dobili poslove mimo pravila.

Karijera ekonoma

Bonifačić je diplomirani ekonomist. Radio je u Brodomaterijalu, Domusu, Optimi i Zagrebačkoj banci. A 2006. u Sloveniji je osnovao tvrtku za proizvodnju motornih jahti. Od 2011. bio je savjetnik talijanske tvrtke BravoSolution za područje analize troškova.

Kako su odabrani

Zlatko Koračević (HEP) - Došao je na čelo HEP-a kao zaslužni HNS-ovac i čovjek od posebnog povjerenja Radimira Čačića. Nakon što je Čačić otišao, novi ministar gospodarstva smijenio je i Koračevića.

Mladen Antunović (Plinacro) - U Plinacro ga je doveo HNS-ov ministar Vrdoljak, s kojim je studentski kolega. Kad je smijenjen, Vrdoljak ga je naprije zaposlio kao svog savjetnika, a od 1. srpnja je direktor LNG-a.

Ivan Pavelić (Hrvatske šume) - Informatičar po zanimanju, nema nikakve veze sa šumarstvom, a na mjesto šefa Hrvatskih šuma doveo ga je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina s kojim je prijatelj iz škole.

Krešimir Starčević (Croatia osiguranje) - Bivši šef Fonda za privatizaciju blizak je s ministrom financija Linićem. Njegovo imenovanje kratko je stopirao premijer Zoran Milanović, ali na kraju ga je Linić uvjerio da je dobar izbor.

Zašto su smijenjeni

Dražen Guštin (HAC) - Guštin i Nikola Bačurin bili su Čačićevi ljudi, a Jure Bajić i Narciz Dalsaso Linićevi. Četveročlana Uprava nije nikako funkcionirala pa je ministar prometa odlučio da svi moraju otići.

Rene Valčić (HŽ Holding) - Ministar ga nije smijenio, iako nije bio zadovoljan njegovim radom, već je čekao da HŽ Holding bude ukinut. To se dogodilo u studenome 2012. pa je ukinuto i Valčićevo radno mjesto.

Damir Grgić (HŽ Putnički) - Došlo je do štrajka i problema u funkcioniranju željeznice, a on je bio na službenom putu u Njemačkoj. Smijenjen je po kratkom postupku jer u toj situaciji nije smio otići na put.

Srećko Šimunović (Croatia Airlines) - Nudili su mu da ostane u kompaniji, na drugom mjestu, ali nije prihvatio jer je imao pravo na otpremninu od 2,6 milijuna kuna. Dali su mu otpremninu jer bi u suprotnome tužio CA.

Izdvajamo