NAKON DUGIH PREGOVORA

VLADA USVOJILA PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O RADU Radnici će maksimalno moći raditi 50 sati tjedno

Ronald Goršić/CROPIX

Nakon godinu i pol dana pregovora sa sindikatima, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila novi Zakon o radu, unatoč tome što je resorni ministar Mirando Mrsić rekao kako nije postignut dogovor.

Cilj zakona je, istaknuo je Mrsić, fleksibilizacija radnih odnosa, sačuvanje radnih mjesta, smanjenje troškova rada i sprječavanje rada na crno.

Ono što je bilo najspornije kod prvog čitanja Zakona u Saboru je uređenje radnog vremena, pitanje otkaza i rad u agencijama za privremeno zapošljavanje.

Ovom verzijom radnici u agencijama će biti više zaštićeniji, imat će pravo na sindikalno udruživanje, ali će umjesto jedne godine, kao što je bilo u prvoj verziji, moći maksimalno raditi čak tri godine preko agencije. Novost je i to da će ubuduće radnici izvan punog radnog vremena moći raditi i kod novog ili povezanog poslodavca i to maksimalno dodatnih osam sati tjedno.

Za razliku od prve verzije koja je prošla prvo čitanje u Saboru, spuštena je granica s 56 sati u tjednu, na 50 radnih sati. To se odnosi na nejednako raspoređeno radno vrijeme te na prekovremeni rad. Kada je riječ o zaposlenicima koji će dodatno raditi kod drugog poslodavca izvan radnog vremena, primjerice, jedan će konobar koji kod jednog poslodavca radi puno radno vrijeme od 40 sati tjedno dodatno još moći raditi i kod drugog poslodavca osam sati tjedno.

- Pred Vladom je prijedlog koji predstavlja kompromis i ide za time da se očuva zaštita radnika, ali i da bude fleksibilnije radno vrijeme - istaknuo je Mrsić.

Na to se dovezao i premijer Milanović koji je pojasnio kako je jedina namjera ovog zakona više posla za radnike.

- Cilj je da imamo više ukupnog prostora za rad. Uvjereni smo da ovo služi ostvarenju namjere i tog cilja. Očekujemo da ljudi to pozdrave jer to je jedina namjera. Inače ne bi ni dirali taj zakon - poručio je Milanović.

Ublažene su i kazne za poslodavce koji počine lakši prekršaj. Točnije, za lakše prekršaje koji nisu društveno štetni, poput, primjerice, ako ne donesu raspored o godišnjem odmoru na vrijeme. Do sada su poslodavci odmah bili kažnjavani, a sada će to predstavljati prekršaj i ako u roku od osam dana ne isprave grešku, tek će onda biti kažnjeni.

Izdvajamo