Vlada i za iduću godinu planira povećavati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca, doznajemo, jer u Hrvatskoj sada već postoji kroničan problem s nedostatkom radne snage za pojedina zanimanja, a za ubuduće će se tražiti i novi model uvoza radnika iz trećih zemalja.
Iako nam ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić nije mogao reći za koliko će se kvota povećati, jer će se to tek dogovarati na sastancima s poslodavcima i sindikatima idući tjedan, ono što možemo pretpostaviti, a što se da zaključiti i u razgovoru s poslodavcima, ta brojka neće biti manja od 10.000 dozvola, što će predstavljati povećanje za oko 1000 dozvola u odnosu na ovu godinu.
Kronična boljka
Riječ je o sektorima gdje kronično nedostaje radnika kao što su građevina, turizam, brodogradnja i industrija.
Iako će poslodavci vjerojatno tražiti i više od 20.000 novih dozvola, a govori se da upravo toliko radnika nedostaje samo u turizmu, očito će se Vlada i poduzetnici naći negdje na pola puta.
Usporedno s time, ministar Pavić otkriva nam da se do kraja godine planiraju potpisati dva bilateralna sporazuma s Bosnom i Hercegovinom, i to jedan vezan za uvoz sezonskih radnika, te drugi vezan za upućene radnike, odnosno one koje bosanskohercegovačke tvrtke mogu slati u hrvatske tvrtke. Početkom idućeg mjeseca oformit će se radna skupina koja će raditi na pripremi sporazuma, a istodobno hrvatska će delegacija u studenom otići i u Ukrajinu, jer se i s tamošnjom Vladom želi potpisati sličan sporazum, dok kao dodatna zanimljiva tržišta za uvoz radne snage poslodavci spominju još i Kosovo, te Makedoniju.
No, ono što je ključno, a što ističe i ministar Pavić, jest sasvim novi model koji bi mogao biti uspostavljen 2019. Naime, poslodavci kao najbolje rješenje ovog problema stalno ističu slovenski model koji izgleda tako da poduzetnici nakon što se tri puta na burzi rada oglasi neko radno mjesto, a nitko se ne javi na natječaj, mogu automatski uvesti radnika. Ministar Pavić ipak ističe kako će se o tome tek razgovarati. Pavić je na Sajmu poslova, tvrdi, razgovarao sa 30-ak poslodavaca koji su redom isticali nedostatak radne snage kao ključan problem. Zato Vlada, kaže Pavić, to planira rješavati u tri koraka.
- Prvo je prekvalifikacija. Cilj je u četiri kritična sektora - turizmu, brodogradnji, građevini, metalurgiji i industriji - uključiti što više ljudi da se prekvalificiraju. Za to imamo osigurana sredstva kroz program “Od mjere do karijere” i očekujemo da će mjere koristiti nekoliko tisuća ljudi - kaže Pavić.
Drugi korak je, dodaje, potpisivanje sporazuma s državama zanimljivim za uvoz radne snage, a treći su kvote i promjena modela.
Novi model kvota
- Za sljedeću godinu idemo sa sadašnjim načinom određivanja kvota, ali od iduće godine treba pokrenuti reformu sustava jer nije isto kada smo odobravali 1000 dozvola i kada je bio velik broj nezaposlenih, nego sada kada imamo manje nezaposlenih. Kvote se sada definiraju prema Zakonu o strancima, što je u domeni MUP-a, a zapravo je to pitanje tržišta rada – pojašnjava Pavić te napominje kako je ključno i usklađivanje sustava strukovnog obrazovanja s tržištem rada.
- Dvije trećine mladih na burzi imaju srednju školu ili samo osnovnu, a kod većine oglašenih mjesta se traži upravo ta stručna sprema – naglašava ministar rada.
Hotelijeri pak ističu kako će im s obzirom na velike investicije i otvaranje 40 novih hotela sigurno nedostajati radnika za iduću sezonu, neki spominju i tu brojku od 20.000.
- Toliko mladih je otišlo iz Hrvatske i itekako nam je bitno da počnemo uvoziti radnu snagu i to je jedini logični put kojim idu sve države u kojima je turizam jedna od važnijih gospodarskih grana - ističu iz hotelijerskih udruga.
Nema vozača
I ministar graditeljstva Predrag Štromar predviđa da će u sektoru graditeljstva, u kojem su u srpnju povećane kvote za 2000 dozvola, nedostajati i 4000 do 5000 radnika, s obzirom na povećane investicije, dok predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec upozorava da toj gospodarskoj grani nedostaje čak 10.000 radnika, a postoji potreba i za 600 vozača.
- To ne znači da trebamo povećati samo kvote, nego treba raditi i na tome da se neki, koji su otišli, vrate u Hrvatsku. U građevini sada rastu plaće, pa vjerujemo da se neki mogu i vratiti iz inozemstva - kaže Štromar, koji slovenski model ocjenjuje kao potencijalno dobar i prihvatljiv. Ranogajec pak predlaže da se ukine zdravstveno osiguranje za one koji odbiju posao na burzi.
Kroničan problem s nedostatkom radne snage imaju i u brodograđevnoj industriji, potvrđuje vlasnik Brodosplita, Tomislav Debeljak, koji u splitskom škveru već ima iskustva s radnicima iz Bosne i Hercegovine, te sve više i iz Ukrajine. Za njih ima samo riječi hvale, a iznosi podatak i da radnici iz BiH odrade i do 50 posto poslova na jednom brodu.
Statistika u škveru
- Otkad imamo statistiku u škveru, više od 50 posto radova na brodu je napravio čovjek iz BiH i to je tako oduvijek. Slovenski model mi se čini dobrim jer najgore je što mi radimo kvote iz godine u godinu, a ne znamo što će se dogoditi na tržištu. Zato bi neki učinkovitiji model bio odličan – smatra Debeljak.
Na HZZ-u je oko 50 posto onih koji su dugotrajno nezaposleni pa se od njih ne može očekivati da se javljaju za poslove u škveru, a Debeljak tvrdi da su ih neki čak molili da kažu Zavodu da su ti ljudi bili na razgovoru, iako nisu.
- Sustav treba biti brz, efikasan i pošten. Mi bismo mogli imati problem s nedostatkom oko 2000 radnika raznih struka za iduću sezonu ako nam svi poslovi budu išli po planu – zaključuje Debeljak.
Vlada se okreće slovenskom modelu
* Vlada planira povećati kvotu za strance koja neće biti manje od 10.000 radnih dozvola
* Od 2019. postojat će novi model, vjerojatno po uzoru na slovenski, da se može uvesti radnika ako se tri puta nitko ne javi na natječaj za posao
* Potpisat će se sporazumi o uvozu radnika s BiH i Ukrajinom, a zanimljiva su i tržišta Kosova i Makedonije
* Hotelijeri tvrde da će im nedostajati oko 20.000 sezonskih radnika
* Do kraja godine planira se prekvalificirati nekoliko tisuća radnika za deficitarna zanimanja
* Samo će Brodosplitu nedostajati oko 2000 radnika u škveru
* Ministar graditeljstva Predrag Štromar predviđa nedostatak od 4000 do 5000 radnika u građevini
Baltička četa: 34 poljska drvodjelca u Splitu uređuju budući najveći jedrenjak na svijetu
U ponedjeljak su u Brodosplitu počela raditi 34 drvodjelca i limara iz Poljske. Svi su djelatnici kooperantske tvrtke Activ iz te države članice EU, koja je među ostalim specijalizirana za izradu brodskog namještaja. Angažirani su na unutarnjem uređenju Novogradnje 483 Flying Clipper, najvećeg jedrenjaka na svijetu, koji je s navoza splitskog škvera porinut u lipnju.
U Brodosplitu kažu da su radnike za te radove tražili i u Hrvatskoj, ali da su najpovoljniju i najkvalitetniju ponudu dobili u Activu. Poljaci će sigurno biti angažirati do ljeta kada će Flying Clipper, koji je inače reprodukcija jedrenjaka France II porinutog 1912. godine, zaploviti Mediteranom, a zimi Karibima, u floti svog naručitelja - kompanije Star Clippers iz Monaka čiji je vlasnik Šveđanin Mikael Kraft.
Poljsko “pojačanje” brodogradilištu koje već zapošljava više od dvije tisuće radnika, a od prošle godine i stotinu njih koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU, među kojima je najviše Ukrajinaca kojih je trenutno 32, u Splitu bi mogli, prema tvrdnjama iz škvera, ostati i dulje jer će biti potrebni na novim projektima gradnje putničkih brodova.
Komentar apsurdne situacije u kojoj uvozimo radnu snagu u vrijeme kada se na veliko govori o gorućem problemu odlaska mladih, radno sposobnih ljudi iz Hrvatske, te atmosfere koja naše ljude tjera vani, dao je prof. dr. Mladen Vedriš, profesor ekonomske politike i međunarodnih ekonomskih odnosa na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
- U velikom broju odlazaka ljudi iz Hrvatske imate dvije glavne kategorije. Jedni su pritisnuti egzistencijalnim potrebama jer ovdje ne mogu pronaći posao. U drugoj kategoriji su oni koji su u Hrvatskoj imali posao, ali po njihovom sudu vani imaju bolje financijske uvjete i žele unaprijediti svoj profesionalni status. Ono što dobrim dijelom povezuje te dvije kategorije je to što u odnosu na prije 30-ak godina kad je isto bio veliki val migracije iz Hrvatske i kad su prvenstveno odlazili nosioci obitelji, danas u startu odlaze čitave obitelji. To znatno smanjuje šansu za povratak - kaže prof. Vedriš i nastavlja:
- U dugom razdoblju, obrtnička zanimanja, zanatska, stručna, koja su vani cijenjena i dobro plaćena, u Hrvatskoj bila statusno i financijski zapostavljena. To vidite i po izostanku interesa za upis u pojedine stručne srednje škole. To nećete promijeniti dekretom. Ali ako se promijeni vrijednosni sustav da se te profesije, bilo to limarske, stolarske, zavarivačke, prepozna kao vrijedna i odgovorna zanimanja, a istovremeno dobro plaćena, tada ćete imati više zainteresiranih da se za to obrazuju. Najbolji primjer su u turistička i građevinska industrija gdje su shvatili da moraju poboljšati uvjete rada i znatno povećati plaće da bi na tržištu mogli realizirati svoj proizvod - zaključuje Vedriš.
(Tanja Gattin Zebić/Slobodna Dalmacija)