ŽALI SE

VLASNIK DOBROSTOJEĆEG KAFIĆA 'Vrijedna radnica preko noći mi je otišla raditi na obalu, iako je uz 3500 kn plaće imala plaćenu i sanitarnu knjižicu'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 26.06.2018. u 18:56

CC/Flickr

Ilustracija

Ljeto je i službeno počelo, a dolazak ljeta za kontinentalnu Hrvatsku znači masovni odlazak ljudi na sezonu u inozemstvo ili na obalu. Odlaze trgovci i kuhari, a ponajviše školovani ili neškolovani konobari, koji su na obali za vrijeme sezone prijeko potrebni. No, što se to točno događa u kontinentalnom dijelu države odlaskom konobara na obalu i otoke, novinari Glasa Slavonije upitali su nekoliko različitih vlasnika, poslovođa i konobara ugostiteljskih objekata u centru Osijeka.

Većina je ugostitelja u Osijeku u zadnjih nekoliko mjeseci doživjela da im neki od njihovih ponajboljih radnika daju otkaz i trbuhom za kruhom odlaze na sezonu. Često se to događa nenajavljeno te radnici odlaze bez odrađivanja, ugovorom određenog, otkaznog roka od 30 dana. Svoj je primjer ispričao vlasnik jednog dobrostojećeg kafića u Osijeku, koji je htio ostati anoniman, piše Glas Slavonije.

- U mojem ugostiteljskom objektu radila je jedna djevojka, jako dobra i vrijedna radnica. Radila je šest dana u tjednu po šest sati za plaću od 3500 kuna te joj je bila plaćena sanitarna knjižica. Jedan je dan dobila poziv s mora u kojem joj je rečeno da traže konobarice, naravno za duplo veću plaću i s plaćenim smještajem i obrokom, pa je ona već idući dan otišla na sezonu. Niti je to ikome najavila niti je odradila otkazni rok. U jednom danu ostao sam bez radnice. Dakle, našao sam se u situaciji u kojoj nisam znao tko će mi sutra odraditi smjenu i hoću li uopće moći otvoriti kafić. Nakon toga otišao sam se žaliti na Hrvatski zavod za zapošljavanje, ali oni mi nisu mogli pomoći. Rekli su mi kako u našoj državi ne postoje instrumenti kojima bi se od takvih situacija zaštitili sami poslodavci - rekao je ugostitelj.

Dodao je i kako svi pričaju protiv poslodavaca te ih okrivljuju za male plaće, a ne shvaćaju da uz doprinose i PDV poslodavci za jednu prosječnu konobarsku plaću od 3500 kuna zapravo daju oko 5000 kuna. Dakle, još gotovo pola iznosa plaće daju državi. Sa svojom zaradom, kaže, poslodavci koji svoje poslove obavljaju potpuno legalno, jednostavno nisu u mogućnosti pokriti troškove administrativnih poslova i troškove nabave, a uz to još povećati plaću radnicima i pružiti im bolje uvjete. Međutim, tvrdi ovaj ugostitelj, radnici sve češće iskorištavaju, dapače ucjenjuju poslodavce da im daju veće plaće, znajući da je unutrašnjost Hrvatske tijekom ljeta u deficitu radnika.

- Nakon što poslodavac odbije takvu ponudu, zbog nedostatka sredstava radnici najčešće počnu raditi lošije, misleći kako i ovako i onako neće dobiti otkaz upravo zbog nedostatka radne snage, objasnio je.

S druge strane, česti su i slučajevi u kojima su osobe prijavljene na Zavodu kao nezaposlene, stoga primaju naknadu, a zapravo rade na crno u ugostiteljskim objektima, pri čemu ih vlasnici isplaćuju "na ruke". Razočaravajuća je i činjenica, dodaje, da za ugostitelje koji rade na kontinentu i obali Republike Hrvatske nema nikakve ravnopravnosti.

Atila Varga, uime Ceha ugostiteljstva Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, rekao je Glasu Slavonije kako to nisu problemi samo lokalnoga ugostiteljstva nego da su ti problemi prešli i na razinu globalnoga ugostiteljstva.

- Radnici iz unutrašnjosti masovno odlaze na more zbog boljih primanja. Poslodavci prikažu da je radnik odradio 8 sati i toliko ga isplate, a ostale sate plaćaju na crno. Držim da je nepravda što se u unutrašnjosti za jednu prosječnu ugostiteljsku plaću mora izdati još gotovo pola plaće, a problemi se rada na crno ne rješavaju. Obrtnička komora Osječko-baranjske županije pokušat će riješiti probleme lokalnoga ugostiteljstva, no najveću ulogu u tome trebala bi imati država, koja treba smanjiti troškove PDV-a - kazao je Varga.


Promo

Izdvajamo