ZAGREB - Sudeći prema nezabilježenom rastu cijena sirovina na svjetskim i europskim burzama u novije vrijeme, posebice pšenice, ali i ostalih žitarica, zatim nafte, bakra, željeza, kave i kakaovca, od jeseni nas čeka novi val poskupljenja cijelog niza proizvoda.
Kilogram pšenice 1,5 kuna
Mlinari su već potvrdili da će uskoro poskupjeti kruh i opravdavaju to visokom cijenom pšenice koja je posljednjih dana na burzama dosegla 1,2 kune po kilogramu, a predviđa se da će rasti čak do 1,5 kuna, pa i više! Takav rast, potvrdili su mnogi otkupljivači i prerađivači, nije zabilježen otkad se na burzama trguje žitaricama, a jedino je 2006. cijena pšenice bila nešto veća. Cijena sada raste zbog poplava i suša u Europi, Rusiji i Kanadi, strahovitog porasta potražnje u bliskoistočnim zemljam, Indiji Kini te špekulanata koji su u travnju i svibnju kupovali goleme količine pšenice.
- Izvozne kotacije krušne pšenice u EU i regiji Crnog mora popele su se za oko 70 dolara po toni kao odgovor na izvješća o znatnim gubicima prinosa, prouzročenih sušom u pojedinim područjima, uz spekuliranje tržišta o mogućim izvoznim ograničenjima u Rusiji i Ukrajini - tvrde u Ministarstvu poljoprivrede.
Što čini cijenu kruha
Međutim, mnogi smatraju da uzrok leži u špekulacijama koje su dovele do toga da će kruh uskoro stajati od deset do 15 kuna. To tvrdi Stipan Bilić, stručnjak za prehrambenu industriju i tržište.
- Špekulanti ubrzano kupuju pšenicu jer im je zarada sigurna, a time umjetno povećavaju potražnju i cijene. Pšenica će povući i sve ostale žitarice čija će cijena narasti, ali ipak ne toliko. Odavno je jasno da će kruh zbog toga poskupjeti. Sada kruh i peciva stoje od sedam do devet kuna, a uskoro će stajati od 12 do 15 kuna. Od te cijene samo 14 posto otpada na pšenicu, 36 posto su cijena rada i ostala davanja, a 50 posto su troškovi materijala i marže trgovaca - ističe Bilić.
Kinezi ludi za kavom
Osim kruha koji je osnovna životna namirnica, poskupljuje i kava - piće koje je mnogim Hrvatima gotovo jednako bitno. Svjetske burze bilježe rekordan rast cijene sirove kave od 45 posto. Razlog su, kao i u slučaju pšenice, Kinezi koji su postali kavopije. Veliko tržište dovelo je do lančane reakcije pa će u Hrvatskoj kava poskupjeti do 15 posto.
Poskupjet će i čokolada. Prema navodima analitičke kuće Economist IntelIigence Unit, cijena kakaovca, osnovne sirovine za proizvodnju čokolade, ove je godine viša za 13 centi u odnosu na lani, ali prognoziraju da će sljedeće godine početi padati. No, tek će 2013. pasti na razinu prošlogodišnje.
Poskupjet će i šećer, drugi glavni sastojak čokolade. Cijena glavnog energenta koji pokreće proizvodnju - nafte - porasla je za 18 centi po barelu u odnosu na lani, a sljedeće četiri godine cijena neće bitno padati.
Za čak 67 centi je od lani porasla cijena bakra, a očekuje se da će do 2014. narasti za 1,66 dolara! Cijena kukuruza će također rasti u nebo. Za četiri godine će tona stajati 240 dolara, što je 72 dolara više nego sada.
Dolazi vrijeme jako skupog života
2009. (prosjek) 2010. (lipanj)
Ukupno energija 121,3 173,9 hrana 133,8 153,0
industrijske sirovine 115,8 183,1
poljoprivredne sirovine 82,5 123,3
obojeni metali 112,7 156,7
željezo i čelik 223,4 431,4
energetske sirovine 145,2 204,4
nafta 142,6 198,6
Izvor HGK
Čovječanstvo je ušlo u eru skupog života. Energenata i hrane je sve manje, a suše, poplave i ostale elementarne nepogode, ali i špekulacije na svjetskim burzama, još više poskupljuju osnovne životne sirovine. Oni koji imaju novca i pristup informacijama kupuju stoga ubrzano sve - od pšenice do željeza. U samo šest mjeseci energija je poskupjela za 52 posto, a hrana gotovo 20 posto. Nafta je skočila za čak 56 posto. Željezo, jedna od najosnovnijih sirovina, najviše je poskupjelo - više od 200 posto!
Skuplji šećer, riža, kukuruz...
Velika suša i požari koji su u Rusiji uništili usjeve doveli su do dramatičnog rasta cijene pšenice - tijekom srpnja 50 posto, što je najveći mjesečni skok još od 1974. U svijetu je zavladala bojazan od nestašice žitarica, a time i velikog poskupljenja hrane.
Ipak, čini se da je najgore prošlo. Cijena pšenice posljednjih je dana blago pala nakon što je zamjenik ruskog ministra poljoprivrede Aleksandar Beljajev izjavio kako nije potrebno da Moskva ograniči izvoz žitarica. Rusija ima velike zalihe žitarica koje će početi koristiti, ali razina proizvodnje bit će manja od planirane. Beljajev je rekao da očekuju proizvodnju od 70 do 75 milijuna tona, što je deset do 15 milijuna tona manje u odnosu na prijašnji plan.
Kona Haque, strateg za sirovine u Macquarie Banku, predviđa da će se proizvodnja, kao i izvoz iz bivšeg Sovjetskog Saveza, smanjiti 20 do 25 posto. Međutim, kako je izjavila za BBC, još ima zemalja s izvoznim viškom, osobito u SAD-u. Priznaje da su naslovi o suši i požarima neizbježno doveli do rasta cijena u kratkom roku, “osobito u Aziji gdje ima mnogo kupaca žitarica koji nastoje zgrabiti što veću količinu prije nego što cijene dodatno porastu”.
Ulagači ili spekulanti, međutim, mnogo su ozbiljnije shvatili problem i očekuju dramatičan rast cijena. Jim Rogers, predsjednik Rogers Holdingsa, smatra da će poljoprivredu idućih nekoliko godina zahvatiti nestašica i da će cijene biti “mnogo, mnogo veće”.
- Imate li posudu za šećer napunite je jer će biti jako skupa - savjetuje Rogers. Dodao je da će svi oni koji imaju dobar komad zemlje i dobro vrijeme, biti pobjednici jer će cijene svih poljoprivrednih proizvoda skočiti. Također je ustvrdio da su cijene bile niske, a ljudi toga nisu bili svjesni.
Osim pšenice, snažan rast cijene proteklih je mjeseci imao i šećer koji je u srpnju poskupio 7,2, a u lipnju 22 posto. Zapažen rast imala je i većina drugih sirovina, osim zlata. Jedan od razloga jest očekivanje da će globalni oporavak povećati potražnju za energijom, metalom i hranom.
- Ulagači kupuju sve sirovine, od šećera do bakra - rekao je za Bloomberg Christian Wagner iz tvrtke Longview Capital Management, ističući da mnogi signali upućuju na nastavak globalnog oporavka.
Svi su prognostičari očekivali da će ove godine doći do rasta cijena sirovina, ponajprije zbog povećane potrošnje u Aziji, SAD-u i Japanu te utjecaja fiskalnih i monetarnih stimulansa. ( Marina Klepo)