VOJNI DUŽNOSNICI OTKRILI JUTARNJEM ‘Odustajemo od borbenog zrakoplovstva jer nemamo novca’ MORH: 'Nismo još donijeli konačnu odluku!'

Državni i vojni vrh ove bi godine trebao donijeti odluku o sudbini hrvatskoga borbenog zrakoplovstva.

U travnju prošle godine Vijeće obrane donijelo je odluku o zadržavanju borbene komponente zrakoplovstva i prelasku na zapadni tip zrakoplova. No, u međuvremenu, kako Jutarnji list doznaje, u državnom i vojnom vrhu više nema te spremnosti za nabavu novog tipa borbenog aviona.

Dozvola SAD-a

Proteklih dana razgovarali smo s više visokih vojnih i civilnih dužnosnika koji su nam neslužbeno potvrdili kako Hrvatska zbog financijske i gospodarske situacije nije u mogućnosti kupiti novi ili polovni avion zapadne proizvodnje. Nitko od njih to ne želi reći javno zbog straha da ih se ne proglasi grobarima ratnog zrakoplovstva. No, činjenice su jasne.

“Ne vidim nikakve mogućnosti za takvo nešto. Eskadrila novih borbenih aviona tipa švedskog Gripena koštala bi nas 800 milijuna kuna godišnje, odnosno 8 milijardi kuna u razdoblju od deset godina. Potpuno je jasno da Hrvatska tog novca nema. U tom slučaju trebalo bi smanjiti mirovine, oduzeti zdravstvu. Nisam siguran da je i jedna Vlada na to spremna”, kaže jedan od sugovornika iz državnog vrha. Kad je u pitanju nabava polovnog aviona, naši sugovornici smatraju da je opcija nabava aviona tipa F16. Mogli bi se nabaviti od Portugala ili Izraela. No, za to treba dozvola SAD-a.

Nadzor zračnog prostora

- Ne vjerujem da bi nam Amerikanci to odobrili. Oni su uvijek bili protiv toga da krenemo u razvoj borbenog zrakoplovstva - otkriva nam sugovornik iz vojnog vrha. Poruka je sasvim jasna, SAD neće ni na koji način pomoći Hrvatskoj u toj trgovini. Jedno vrijeme razvijala se ideja o nabavi aviona kroz program smart defence. Drugim riječima, zajedno s nekom zemljom iz regije - Mađarskom, Slovačkom, Bugarskom ili Slovenijom. No, takav dogovor u sebi nosi previše rizika. Primjerice, može li netko danas zamisliti da dogovaramo zajedničku eskadrilu aviona s Mađarskom, kao što je to bilo prije tri godine.

Ratno zrakoplovstvo trenutno raspolaže sa 12 remontiranih MiG-ova 21 koji su jedini sposobni za obavljanje poslova nadzora zračnog prostora, a bilo kakva borbena djelovanja su isključena. Njihov rok trajanja je 2024. Ali samo na papiru. - Mi s njima obavljamo nadzor zračnog prostora NATO-a. A inspekcija uvijek može zaključiti da avioni za to nisu dovoljno kvalitetni - kaže sugovornik iz Ministarstva obrane. Hrvatska bi, tvrdi, trebala nabavu novih aviona ugovoriti već iduće godine jer je rok za uvođenje novog aviona u sustav pet godina od potpisa ugovora. - Prilično sam siguran da se to neće dogoditi - drži sugovornik. U tom slučaju preostaje nam nekoliko alternativa. Dogovor s NATO-om o zaštiti zračnog prostora. Ti pregovori u pravilu traju do dvije godine.

Nadalje, u vojnom vrhu drže da bi RH trebala razvijati helikopterske kapacitete. HV danas ima 24 transportna helikoptera. Deset Mi 117 Sh i 14 helikoptera Mi 8. Godine 2020. iz upotrebe bi trebali izaći transportni helikopteri Mi 8. Naš sugovornik kaže da bi se do tada trebala dogovoriti nabava od 8 do 10 američkih helikoptera Blackhawk. Kad se tome doda 16 helikoptera Kiowa, Hrvatska bi bila regionalna helikopterska sila. Za zaštitu zračnog prostora trebalo bi nabaviti protuzračni sustav srednjeg dometa. U javnosti se nedavno pojavila informacija da Hrvatska pregovara o nabavi protuzračnog sustava NASAMS. No, kako doznajemo, prije dvije godine tek je održana prezentacija Norvežana te je rečeno da bi jedna bitnica sustava stajala 60 milijuna eura. I na tome je stalo.

Uvođenje Patriota?

Ukine li se borbeno zrakoplovstvo, tek će se vidjeti koji bi se protuzračni sustav nabavljao. U javnosti je neprimjetno prošla izjava načelnika Glavnog stožera generala Drage Lovrića da je Hrvatska u ovom trenutku spremna primiti protuzračni sustav Patriot. Naime, programom NATO-a financirana je nadogradnja zračnog radarskog sustava FPS 117, čime je omogućeno dijeljenje radarske slike sa sustavom Patriot. To u praksi znači da su u slučaju potrebe stvoreni tehnički preduvjeti za raspoređivanje toga sustava u Hrvatskoj.