Dok predsjednik Ivo Josipović sa svojim suradnicima razmišlja kako pomoći dužnicima u švicarskim francima , a sami dužnici sude se s bankama, na hrvatsko bankarsko tržište na mala se vrata vraćaju krediti u švicarcima! Naime, upravo su krediti u švicarskoj valuti u ovoj godini jedan od aduta Kentbanka, bivše Banke Brod, koju je 2011. preuzeo turski Eksen Holding.
Radi se, kažu nam u Kentbanku, isključivo o gotovinskim nenamjenskim kreditima do 200.000 kuna uz valutnu klauzulu, s rokom otplate do najviše deset godina. Odabrana valuta pritom može biti švicarski franak, američki dolar ili euro. Ono što izdvaja ponudu ove banke je fiksna kamatna stopa za cijelo vrijeme trajanja kredita, koja je manja od prosječne razine kamata na hrvatskom tržištu. U slučaju uzimanja kredita u francima, ona iznosi 4,99 posto, kod kredita u dolarima 5,99 posto, a kod kredita u eurima 7,99 posto. Efektivna kamatna stopa, naravno, nešto je veća.
Banke odlučuju same
- Kentbank intenzivno razvija poslovanje s građanstvom - pohvalili su nam se u toj banci i dodali da tržište osvajaju fleksibilnošću, brzom obradom kredita i konkurentnim proizvodima. Nisu nam, međutim, mogli reći kakva je potražnja za njihovom kreditnom ponudom u švicarcima i dolarima: istaknuli su jedino da je jednaka onoj za drugim njihovim proizvodima.
U HNB-u su danas bili oprezni kad smo ih pitali kako gledaju na novu ponudu kredita u švicarcima. Banke, kažu u središnjoj banci, o vrsti i uvjetima kredita odlučuju samostalno, jer je to dio njihove poslovne politike, i središnja banka to ne može zabranjivati.
Neizvjestan tečaj
No, upozoravaju da odobravanje takvih kredita za banku može predstavljati kreditni rizik koji će utjecati na uspješnost njezina poslovanja. Rizici, poručuju u HNB-u, postoje i za građane.
“HNB ponovno upozorava da krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima, dolaru ili nekoj drugoj valuti koja nije euro predstavljaju zaduživanje povećanog rizika. Stoga bismo i u ovom slučaju građanima preporučili da ne procjenjuju isplativost kredita samo na temelju kamatne stope nego, između ostaloga, i s obzirom na rizik promjene tečaja švicarskog franka, te podsjetili na prioritet održavanja stabilnosti tečaja kune prema euru”, zaključuje se u odgovoru HNB-a na naš upit. Podsjećaju i da HNB ne može utjecati na kretanje vrijednosti švicarca te da ta valuta nije ni ključni parametar u vođenju naše tečajne politike.
Vrijednost švicarske valute posljednjih je godina znatno porasla. Posljedica je to doživljavanja Švicarske kao oaze stabilnosti na recesiji uzdrmanom Starom kontinentu. Kriza eurozone dodatno je usmjerila tokove kapitala prema alpskom financijskom utočištu, što se sve odrazilo i u jačanju švicarskog franka. Tako je, primjerice, prosječan godišnji tečaj švicarca u 2007., prema podacima HNB-a, iznosio nešto manje od 4,47 kuna, a prošle je godine došao do gotovo 6,24 kune.
Ubitačna kombinacija
Divljanje švicarca svoje je vrhunce doseglo na ljeto 2011. - prosječan srednji tečaj švicarske valute u kolovozu te godine iznosio je gotovo 6,66 kuna. Tada je malo nedostajalo da se vrijednost švicarca izjednači s vrijednošću eura, no uskočila je Švicarska narodna banka, odredivši vrijednost tečaja koju će braniti. Sada se švicarcem na hrvatskim tečajnicama trguje po srednjem tečaju, nešto manjem od 6,2 kune.
Nuspojava jačanja švicarske valute bilo je i povećanje kreditnog opterećenja građana, koji su se proteklih godina za kupnju stanova i automobila zaduživali u švicarcima. Sredinom prošlog desetljeća isplatilo se zadužiti u švicarcima, no kriza je i to promijenila. Tako je dužnik koji je za kupnju stana uzeo kredit od, primjerice, 100.000 franaka, što je 2007. iznosilo oko 447.000 kuna, u kolovozu 2011. samo na ime glavnice dugovao oko 666.000 kuna - gotovo upola više. U kombinaciji s rastom kamata, divljanje švicarca bila je ubitačna kombinacija za kućne budžete desetaka tisuća građana, od kojih su se mnogi gotovo preko noći našli na rubu egzistencije.
Dvije strane medalje
Posljedica svega je i značajan rast loših kredita u švicarskim francima: u kategoriju teško naplativih ili nenaplativih krajem prošle godine ulazilo je preko 13 posto kredita koje su hrvatske banke odobrile u švicarcima. No, u slučaju najnovije ponude kredita u francima ipak se radi o donekle drukčijoj situaciji. Prije svega, sada nije riječ o stambenim kreditima, nego o gotovinskim nenamjenskima, čiji su iznosi ipak znatno manji. Kraći je i rok otplate, a korisnicma u prilog ide i fiksna kamatna stopa.
No, druga strana medalje ipak je neizvjesnost: nitko ne zna kako će se u budućnosti kretati vrijednost švicarske valute, a Hrvatska će za koju godinu biti članica zone eura. Stoga je odluka o uzimanju kredita u švicarcima na samim građanima: oni su ti koji moraju odvagnuti prednosti i nedostatke koje im nosi takav oblik zaduživanja.