Sterilizaciju 30-godišnje žene, koja je treći put trudna, sudskim je putem zatražila njezina majka i skrbnica. Kći je već rodila dvoje djece i za njih se u potpunosti brine baka, a očevima je oduzeta roditeljska skrb
Mlada žena s lakšom mentalnom retardacijom, potpuno lišena poslovne sposobnosti, trudna sa svojim trećim djetetom, bit će podvrgnuta sterilizaciji podvezivanjem jajovoda koja će se provesti zajedno s porodom, odlučio je Vrhovni sud 27. prosinca prošle godine, četiri dana uoči zakazanog termina poroda.
Radi se, koliko nam je poznato, o prvoj odluci Vrhovnog suda kojom se odlučuje o prisilnoj sterilizaciji osobe s intelektualnim teškoćama. Donesena je u rekordnom roku od samo osam dana jer je sud bio pritisnut terminom poroda, predviđenim za 31. prosinca.
Sterilizaciju 30-godišnje žene iz unutrašnjosti zemlje zatražila je sudskim putem njezina majka i skrbnica. Njezina kći već je rodila dvoje djece, koja su sada u dobi od 10 i osam godina. O njima u potpunosti skrbi baka jer se njihova majka zbog teškoća naprosto ne može o njima brinuti, a očevima oboje djece oduzeta je roditeljska skrb.
Otac trećeg djeteta optužen je pak za obiteljsko nasilje, zbog kojeg je njegova trudna partnerica u trenutku donošenja presude bila u skloništu za žrtve obiteljskog nasilja.
I o njezinu trećem djetetu, prema svemu sudeći, brinut će se baka. Tijekom treće trudnoće svoje kćeri baka je od suda zatražila da se kći sterilizira.
Posebni skrbnik
Kako se može zaključiti, sudski je postupak proveden prema visokim standardima: mladoj ženi tijekom postupka odmah je imenovan posebni skrbnik, odvjetnik koji je štitio isključivo njezine interese, a sud je ispitao i samu mladu ženu, iako je potpuno lišena poslovne sposobnosti. Ona se, kako doznajemo, složila s prijedlogom da joj se podvežu jajnici. Međutim, njezin posebni skrbnik nije mogao procijeniti u kojoj je mjeri mlada žena doista razumjela što znači sterilizacija i koje su njezine posljedice. Budući da je smatrao da se radi o najozbiljnijem zadiranju u temeljna ljudska prava njegove stranke, uložio je žalbu želeći da o ovoj situaciji promišlja i najviša instanca, Vrhovni sud, te donese odluku.
Njegova je žalba odbijena te je potvrđeno rješenje nižeg suda. A niži je sud, ističu u Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, odlučivao ne gledajući pred sobom osobu lišenu poslovne sposobnosti već ženu kao takvu. I odluku je donio sukladno svim pozitivnim zakonskim propisima, u skladu s propisanim standardima i njezinim zdravstvenim stanjem.
Odluka, naime, nije donesena zato što žena ima mentalnu retardaciju, njezine intelektualne kapacitete sud uopće nije uzimao u obzir, već zbog njezina fizičkog zdravstvenog stanja. Prvo dvoje djece rodila je carskim rezom, a i za treće je dijete bio zakazan carski rez. Sud je angažirao vještaka ginekologa, koji je ustvrdio da bi daljnjim trudnoćama i porodima ženi bio ugrožen život, jer kod svake žene nakon dva izvedena carska reza postoji opasnost od prsnuća maternice na mjestu ožiljaka, koje može dovesti do smrti rodilje i fetusa. Budući da je također utvrđeno da drugu vrstu kontracepcije, poput unutarmaterničkog uloška ili hormonske terapije, zbog ženina zdravstvenog stanja nije moguće koristiti, sud je zaključio da je sterilizacija jedini način da joj se zaštite zdravlje i život.
Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, koji datira još iz 1978. godine, sterilizirati se može osoba koja je navršila 35 godina ili ranije, bez obzira na godine života, ako bi joj je život bio ugrožen trudnoćom ili rađanjem.
Ugrožen život
U ovom slučaju, sud je dokazao da joj je život ugrožen, a Vrhovni je sud potvrdio da je bio u pravu.
- Uvidom u rješenje Vrhovnog suda vidljivo je da se Sud prilikom donošenja rješenja prvenstveno rukovodio zaštitom zdravlja i života žene, imajući u vidu isključivo zdravstvene razloge kao odlučujuće za donošenje odluke. Iz obrazloženja rješenja Vrhovnog suda ne proizlazi da je odluku donio na temelju invaliditeta žene, odnosno njenih smanjenih intelektualnih kapaciteta i poremećaja u ponašanju - kaže Maja Pekeč Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
Način na koji je odlučeno o sterilizaciji ove mlade žene, slažu se naši sugovornici, ogroman je korak naprijed u zaštiti temeljnih ljudskih prava žena s intelektualnim teškoćama: donedavno je za sterilizaciju osoba s mentalnom retardacijom bio dovoljan pristanak skrbnika, nije se provodio sudski postupak, a sama žena nad kojom se obavljala sterilizacija o tome najčešće ne bi bila ni obaviještena. Javna je tajna da su žene s intelektualnim teškoćama smještene u ustanove mahom bile podvrgavane abortusima i sterilizacijama, a ako bi rodile djecu, ona su im u pravilu bila oduzimana.
Isti Zakon o zdravstvenim mjerama iz 1978. godine, naime, propisuje da u slučaju da se radi o osobi lišenoj poslovne sposobnosti, skrbnik može podnijeti zahtjev za sterilizaciju i ako se sumnja da bi se dijete moglo roditi “s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama”. Smatralo se da uvijek postoji takva sumnja kod majki s mentalnim retardacijama te su se sterilizacije ili abortusi obavljali bez velikih proceduralnih problema. Tek je novi Obiteljski zakon propisao da se takva odluka može donositi isključivo na sudu.
Koliki su bili razmjeri ovakvog postupanja mimo suda, teško je reći. Prijave su vrlo rijetke jer zapravo nema osobe koja bi imala interes prijaviti takav postupak.
- Imamo u stambenoj zajednici ženu koja je nekad boravila u ustanovi, a kojoj su podvezani jajnici nakon što je rodila dijete. Kad smo počinjali s radom, prije desetak godina, korisnici bi nam govorili o tome da su žene išle na abortuse ili sterilizacije, no to su naši jedini izvori - kaže Neda Miščević, stručna tajnica Udruge za promicanje inkluzije, koja se zalaže za ravnopravan život osoba s intelektualnim teškoćama u zajednici, a ne ustanovi, te skrbi o većem broju osoba koje su nekada živjele u domovima, a danas, uz adekvatnu podršku, žive u stambenim zajednicama. Ističe da svijest o pravima osoba s intelektualnim teškoćama raste, kako među njima samima, tako i u okolini i među stručnjacima koji se o njima brinu. Ipak, da praksa prisilnih sterilizacija u hrvatskim ustanovama nije u potpunosti iščezla govori i stav Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom koji je u svojim prošlogodišnjim Zaključnim primjedbama i preporukama naveo da je “Odbor duboko zabrinut što djeca i odrasle osobe s invaliditetom mogu na temelju Zakona u sustavu zdravlja biti sterilizirani na zahtjev roditelja ili skrbnika, bez njihova slobodnog i informiranog pristanka te zbog čestog podvrgavanja medicinskim postupcima bez pristanka osoba s invaliditetom”. Stoga je preporučio hitne izmjene zakona kojim će se “bezuvjetno zabraniti sterilizacija dječaka i djevojčica s invaliditetom te odraslih osoba s invaliditetom ako ne postoji njihov osobni, potpuno informirani i slobodni pristanak”.
- Iz citiranog stajališta Odbora proizlazi da je u Hrvatskoj postojala, a moguće da još egzistira praksa sterilizacije osoba koja se provodi na zahtjev skrbnika, odnosno roditelja, bez dobrovoljnog pristanka same osobe - ističe Pekeč Knežević, dodajući da Ured ne raspolaže konkretnim podacima niti je zaprimio pritužbe osoba s invaliditetom koje bi se odnosile na sterilizaciju ili na nedobrovoljne prekide trudnoće.
Tabu-tema
Seksualnost osoba s intelektualnim poteškoćama još uvijek je za mnoge roditelje i skrbnike tabu tema: osobe s mentalnom retardacijom tretiraju kao vječnu djecu i teško se nose s njihovim seksualnim nagonima u tinejdžerskoj ili odrasloj dobi. Zbog toga često izostaje bilo kakva seksualna edukacija ili priprema, što pak često rezultira neželjenim trudnoćama ili seksualnim iskorištavanjem.
- To je vrlo osjetljiva tema. Priča žene za koju je sud, na prijedlog njezine majke, odlučio da se podvrgne sterilizaciji jako je slojevita priča, teško je zauzeti stav. Puno je tu toga za razmišljanje, i iz pozicije te mlade žene i iz pozicije njezine majke. Niti jednoj nije lako - kaže Mirjana Jakovčev, predsjednica Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim teškoćama i majka 28-godišnje djevojke s teškoćama.