ZAGREB - Ni Hrvatska ni Haaški sud nikada nisu optužili Ratka Mladića za zločine koji su pod njegovim zapovjedništvom počinjeni 1991. godine u Škabrnji i Saborskom.
Ratko Mladić u Haagu je optužen po dvije teške optužnice, kasnije spojene u jednu, ali među brojnim zločinima za koje ga se tereti nikad nije bilo mjesta za one u Hrvatskoj: za pokolje u Škabrnji i Saborskom, za koje se smatra odgovornim srpske paravojne postrojbe zajedno s jedinicama JNA kojima je Mladić u to vrijeme zapovjedao.
Ratko Mladić osuđen je u Hrvatskoj u odsutnosti na 20 godina zatvora zbog zločina u selu Kijevo 1991. godine. Nakon što je Mladić uhićen, DORH je objavio da je u Hrvatskoj protiv Mladića podignuta jedna optužnica i dva zahtjeva za provođenje istrage, uz jednu pravomoćnu presudu. Županijski sud u Šibeniku osudio ga je na 20 godina jer je naredio JNA da iz svih raspoloživih tenkovskih, topničkih i raketnih jedinica 26. kolovoza 1991. napadne selo Kijevo, kada je ispaljeno 1600 granata, među kojima i 16 kazetnih bombi te je Kijevo potpuno porušeno. Teretilo ga se i za napade na području općina Šibenik, Sinj, Vrlika, sela Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar. U Splitu je protiv njega podignuta optužnica da je isplanirao i organizirao rušenje hidroelektrane Peruča sa 30 tona eksploziva, ali to su spriječili djelatnici HEP-a.
Također se protiv Mladića od 2005. vodi istraga u Zadru: da je zapovjedio artiljerijske napade na Zadar 1991. i 1992. te za napade na Donji Zemunik, Posedarje, i druga okolna mjesta. Državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu protiv Mladića je u siječnju 1996. podnijelo zahtjev za provođenje istrage zbog sumnje da je 26. rujna 1995. s područja BiH zapovjedio raketiranje Požege projektilom tipa orkan s kazetnim punjenjem, pri čemu je ozlijeđeno više civila.
Kad je počeo rat u Hrvatskoj, Veljko Kadijević, tadašnji načelnik generalštaba JNA, Mladića je imenovao zapovjednikom 9. korpusa JNA i poslao ga u Knin, srce tadašnje srpske pobune. U to vrijeme, u ljeto 1991., JNA još nije bila otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika i još se trudila održati dojam “neutralnosti” prije nego što je odbacila posljednje ideološke obrane i bez zadrške se priključila agresiji.
Tampon-zona
Tako je jedan od sudionika tadašnje srpske pobune, kao zaštićeni svjedok B-050 na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu, svjedočio kako ih je u ljeto 1991. tadašnji pukovnik Ratko Mladić spriječio da zauzmu Skradin iako su ga mogli lako zauzeti.
“ Milan Martić, tadašnji šef policije, rekao nam je da zauzmemo grad, a onda se Mladić pojavio s tenkovima, napravio tampon-zonu i nije nam dao da zauzmemo Skradin. Mladić je tada bio jugoslavenski orijentiran i nije dozvoljavao kokarde u jedinicama kojima je zapovijedao”, svjedočio je B-050.
No, vrlo brzo, još prije dolaska jeseni, stvari su se bitno promijenile, pa su već u kolovozu Mladićeve snage sudjelovale u napadu na Drniš, posvjedočio je isti svjedok.
Ratni zapovjednik vojske pobunjenih Srba u Bosni i Hercegovini Ratko Mladić bio je među prvima protiv kojih je Haaški sud podigao optužnice za ratne zločine. Najprije je u srpnju 1992. optužen za zločine srpskih snaga diljem Bosne i Hercegovine od 1992., a u studenom te godine, u trenutku kad se dogovarao mir u Daytonu, bio je optužen i za zločin u Srebrenici, najteži koji je počinjen tijekom rata nakon raspada bivše Jugoslavije.
Makedonija i Kosovo
Ratko Mladić nije optužen za zločine u Hrvatskoj iako je na početku rata bio zapovjednik JNA u Kninu i smatra ga se odgovornim za nekoliko teških zločina koje su počinili pripadnici JNA pod njegovim zapovjedništvom. Kao oficir JNA Mladić je službovao u Makedoniji i na Kosovu. Uoči početka rata bio je oficir JNA u Zadru, a u lipnju 1991. imenovan je zapovjednikom 9. korpusa JNA u Kninu.
Smatra se da je vodio snage JNA u napadu na Zadar i Šibenik u jesen 1991. godine. Kao zapovjednika tereti ga se za ubojstvo više od 30 Hrvata u Saborskom u Lici u studenome 1991. te za ubojstvo oko 70 ljudi u Škabrnji i Nadinu u zadarskom zaleđu.
SPECIJAL: Sve o uhićenju Ratka Mladića pročitajte ovdje
Ubili preostale starce
Haaški sud Ratka Mladića nije smatrao suodgovornim za te zločine, pa se Mladića ne spominje ni u dijelu optužnice protiv Slobodana Miloševića za zločine počinjene u Hrvatskoj. Miloševiću se, među ostalim, sudilo za zločine u Saborskom, Škabrnji i Nadinu.
Pripadnici JNA zajedno sa srpskim paravojnim postrojbama 12. studenoga 1991. godine ušli su u Saborsko, ubili tridesetak ljudi i nakon toga potpuno razorili to ličko selo. Šest dana kasnije, 18. studenoga 1991. godine, srpske su snage ušle u Škabrnju.
“Idući od kuće do kuće, ubile su najmanje 38 nesrpskih civila u njihovim domovima i na ulicama.” Idućeg dana napali su susjedni Nadin i tamo ubili još ljudi, navodi se u optužnici protiv Slobodana Miloševića.
Do veljače 1992. srpske su snage ubile sve preostale starce u Škabrnji: prema haaškoj evidenciji, to je još 260 preostalih starih i nemoćnih civila hrvatske nacionalnosti.
Napao Šibenik i Zadar
Kao zapovjednik kninskog garnizona od jeseni 1991. do kraja te godine, Mladić je odgovoran za protjerivanje Hrvata sa šireg kninskog područja i artiljerijske napade na Šibenik i Zadar do početka 1992., koliko je ostao u Kninu.