NEUJEDNAČENA PRAKSA

Za ZDS lani je kažnjeno pet, a oslobođeno 3 ljudi

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović
 Boris Kovačev / Hanza Media

Ni ove godine, treći put zaredom, nema zajedničke jedinstvene komemoracije žrtvama ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Predstavnici zagrebačke Židovske općine i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj svoju su komemoraciju održali u nedjelju 15. travnja.

Osam presuda

Savez antifašističkih boraca, Srpsko narodno vijeće i članovi Udruga preživjelih logoraša svoju će komemoraciju u Jasenovcu prema svemu sudeći održati 21. travnja, dan prije službene državne komemoracije. Predstavnici Roma još se nisu izjasnili. Odvojeno komemoriranje žrtava Jasenovca znak je protesta antifašista i predstavnika naroda čiji su pripadnici likvidirani u Jasenovcu zbog nedosljednog odnosa vlasti prema isticanju simbola (neo)fašizma i povijesnom revizionizmu.

Komuniciranje simbolima proizašlima iz NDH poput ušatog U, kukastog križa ili pozdrava “za dom spremni” postalo je i dio godišnjeg izvješća pučke pravobraniteljice Lore Vidović. U izvješću za 2017. ona upozorava na problem nedosljedne sudske prakse kad je posrijedi sankcioniranje upotrebe pozdrava “za dom spremni” i ostale sporne (neo)fašističke ikonografije. Prema podacima koje je njezin ured prikupio, lani je doneseno osam presuda vezanih uz pozdrav “za dom spremni”, od čega je pet osuđujućih, a tri oslobađajuće.

Uz ogradu da neke od tih presuda još nisu pravomoćne, pravobraniteljica upozorava da usprkos pravnom okviru koji zabranjuje isticanje ustaških simbola i pozdrava, usprkos jasnim odlukama najviših sudova, Ustavnog suda i Visokog prekršajnog suda o nezakonitosti i neustavnosti pozdrava “za dom spremni”, pojedini sudovi još uvijek u takvim slučajevima izriču oslobađajuće presude.

Pučka pravobraniteljica u izvješću također upozorava da neki gradski i općinski uredi državne uprave, usprkos jasnoj zakonskoj zabrani i stajalištima najviših sudova, registriraju statute udruga HOS-a koji u grbu imaju pozdrav “za dom spremni”. Postupci tih ureda, kao i neujednačena sudska praksa, ističe se u izvješću, izazivaju kod građana pravnu nesigurnost i zbunjenost.

Pravna nesigurnost

Vidović u izvješću apostrofira odgovornost Ministarstva uprave koje je prošle godine dalo naputak Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba da nastavi registrirati statute HOS-a s ustaškim pozdravom. “Na taj način se stvorio dojam da je korištenje spornog znamenja pravno dopušteno, iako postoje mehanizmi kojima se treba sankcionirati”, ističe se u izvješću. Pravobraniteljica upozorava da ni u radu policije ne postoji ujednačena praksa u prijavljivanju javne upotrebe ustaškog pozdrava i simbola.

Pravna nesigurnost, ističe se u izvješću pučke pravobraniteljice, prošle je godine dodatno produbljena premještanjem spomen-ploče poginulim pripadnicima HOS-a iz Jasenovca u Novsku, što nije jasna osuda natpisa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 20:20