ENORMAN IZNOS

ZAPANJUJUĆI IZRAČUN Zbog loših zemljišnih knjiga izgubili smo 125 milijardi kuna

Makarska, 130208.
Makarski zemljisnik gruntovnica proglasen je najsporijim u drzavi.
Na slici unutrasnjost zemljisnika, zemljisne knjige.
Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
Ivo Ravlić / CROPIX

Zbog nesređenih zemljišnih knjiga i ostalih evidencija o imovini kojom raspolaže, hrvatska je država na gubitku od pet pa do čak deset milijardi kuna godišnje, upozorava Damir Delač, predsjednik Udruge geodetske i geoinformatičke struke pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Radi se, naglašava Delač, o vrlo gruboj procjeni, koja se temelji na njegovim računicama i rijetkim istraživanjima koja u Hrvatskoj postoje na tu temu. No, činjenica je, ističe, da država u nas, zbog nesređenih evidencija i podataka, ni ne zna čime točno raspolaže. Sve to ima i konkretne financijske posljedice na državnu i lokalne blagajne: one se, procjenjuje Delač, kreću u rasponu od pet do deset milijardi kuna godišnje. Kada bismo te podatke pomnožili sa 25 godina hrvatske neovisnosti, računica pokazuje da se ukupna šteta kreće između 125 i 250 milijardi kuna.

- Neke studije i iskustvo pokazuju da se prihodi jedinica lokalne samouprave, kada napravite novu katastarsku evidenciju, povećavaju za dva do tri puta. No, ako se oni povećaju i samo za 50 ili 100 posto, jasno je da se radi o ogromnim iznosima - ističe Delač.

Nesređene evidencije o državnoj imovini, u ovom slučaju nekretninama, česta su zamjerka Hrvatskoj u izvješćima raznih međunarodnih institucija. Takvo stanje ne samo da jako otežava uvođenje poreza na nekretnine, koji preporučuje Europska komisija, već je velika prepreka i investicijama.

Propuštena zarada

- Vjerovali ili ne, čak 80 posto Jadranske magistrale uopće nije u zemljišnim knjigama. Unesene su samo one dionice te ceste koje prolaze područjima na kojima je izvršena nova katastarska izmjera - ističe Delač. Njegove kalkulacije pokazuju da je šteta samo od neubiranja komunalne naknade u Hrvatskoj barem milijardu kuna godišnje. U Hrvatskoj je, naime, oko sto milijuna četvornih metara stambenog prostora koji nije unesen u evidencije, pa se za njega ni ne plaća komunalna naknada. Slično je i s pomorskim dobrom. Iako se radi o vrijednoj državnoj imovini, od koje država može ubirati znatne koncesije, Hrvatska je dosad uspjela u evidencije unijeti samo desetinu ukupnog pomorskog dobra.

Nesređeni odnosi

Problem je i loše upravljanje imovinom za koju se zna. Primjerice, u Agenciji za upravljanje poljoprivrednim zemljištem su otkrili, podsjeća Delač, da država u Hrvatskoj ima oko 160.000 hektara poljoprivrednog zemljišta koje se ne obrađuje. To je otprilike četiri puta veći prostor od otoka Krka.

Ogroman su problem i nesređeni imovinsko-pravni odnosi.

- Za 80 posto Hrvatske registri su iz 19. stoljeća, što uključuje i katastar i zemljišne knjige. U preostalih 20 posto spadaju katastarske izmjere koje su rađene ili za vrijeme bivše Jugoslavije ili u novije vrijeme - poručuje Delač. Posljedica toga je slabiji i sporiji razvoj zemlje od onoga koji bi ona mogla ostvariti, kao i nemogućnost donošenja jasnih odluka i izračuna troška koje će te odluke imati.

Politički utjecaji

- Neadekvatno upravljanje državnom imovinom podrazumijeva dvije vrste troškova. Prva vrsta troškova odnosi se na sve prihode koji su se od te imovine mogli ostvariti, a nisu jer se imovinom nije upravljalo na profesionalan način. Ti prihodi predstavljaju oportunitetni trošak. U tu vrstu troškova ubrajamo i stvarne troškove za održavanje imovine koju se ne pokušava ni na koji način staviti u funkciju i monetizirati - ističe Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Druga vrsta troška možda je i veći problem. Radi se, poručuje M. Vizek, o ukupnom gubitku društvenog blagostanja, koji nastaje zato što je raspodjela državne imovine predmet političkog natjecanja i jedan od motiva zašto političke stranke žele doći na vlast.

- Druga vrsta troškova je nemjerljiva, ali su oni vjerojatno veći od prve vrste troškova - zaključuje M. Vizek.

Tagovi

Izdvajamo