SADRŽAJ OMOGUĆUJE HGK

ZAPOSLENOST ĆE RASTI UVEDEMO LI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U NASTAVU Obrazovni programi su neusklađeni s tržištem rada i to potiče nezaposlenost

Damjan Tadić/CROPIX

Obrazovni programi su neusklađeni s tržištem rada i to potiče nezaposlenost

Hrvatska ima drugu najnižu stopu zaposlenosti u EU, a u krizi je izgubila oko 200 tisuća radnih mjesta.

Stručnjaci upozoravaju na problem neusklađenosti obrazovnih programa s tržištem rada, kao i potrebu reforme sustava osnovnog i srednjeg školstva te široku reviziju studijskih programa.

- Kada je o reformama riječ, manji je problem u politici, veći u akademskoj zajednici koja ne prihvaća promjene i pogrešno tumači sveučilišnu autonomiju. Država ne može davati novac javnim visokim učilištima i dalje ništa ne pitati. Autonomija znači odgovornost i upravo obrazovanje mora biti najagilniji sektor koji gura promjene. Kod nas nije tako. Obrazovanje koje minira promjene ne bi smjelo postojati - kaže Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska.

Činjenica da IT nije ukorporiran u svakodnevnu nastavu jednaka je - uspoređuje Vidaković - kao da smo prije 50 godina donijeli odluku da olovka u školi nije potrebna. Sustavu zamjera što ne primjenjuje metode kolaboracije i poticanja vještina.

Prema riječima Nevena Budaka, voditelja Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (donesene u Saboru prije godinu dana), tri su glavna razloga koja prouzročuju visoku nezaposlenost: neusklađenost upisnih kvota, kao i neusklađenost obrazovnih ishoda za određena zanimanja s potrebama poslodavaca. Treći je nedovoljno sudjelovanje građana u cjeloživotnom učenju, po čemu smo na začelju Europe: samo Rumunjska ima nižu stopu sudjelovanja odraslih u obrazovanju (1,5 posto) od Hrvatske (2,5 posto).

- Potrebno je izraditi i provesti mrežu svih škola u skladu s nacionalnim i lokalnim potrebama, izraditi standarde pojedinih zanimanja te s njima uskladiti obrazovne programe i osigurati dovoljno prakse u svim programima strukovnog i visokoobrazovnog sustava - kaže Budak.

Poreznim olakšicama, vaučerima i drugačije treba potaknuti građane da se uključe u sustav cjeloživotnog učenja, posebnog segmenta obrazovanja po kojem je Hrvatska na dnu Europske unije.

Neophodno je što prije izraditi sustav priznavanja ishoda neformalnih i informalnih oblika učenja kako bi se što većem broju građana priznale kvalifikacije stečene izvan formalnog obrazovanja.

Uz to, navodi Neven Budak, treba izgraditi sustav za razvoj pojedinca i ojačati službe za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, proširiti primjenu informacijske tehnologije te uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete na svim obrazovnim razinama.

RAZINA OBRAZOVANJA NEZAPOSLENIH

5,1 posto osoba bez škole i s nezavršenom osnovnom školom

20,4 posto osoba sa završenom osnovnom školom

33 posto osoba sa završenom srednjom školom u trajanju do tri godine i školom za KV i VKV radnike

29 posto osoba sa završenom školom za zanimanja u trajanju od 4 godine

6,8 posto osoba sa završenim fakultetom i akademijom

5,5 posto osoba s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem

Konferencija Hrvatske gospodarske komore I Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti ‘Zaposlimo Hrvatsku’, 2. studenog u hotelu Westin, daje odgovore na goruća pitanja: Kako povećati zaposlenost? Kako smanjiti krutost tržišta rada? Kakve promjene poduzeti u obrazovanju da bi se povećala zapošljivost? Kako povećati broj samozaposlenih? Kako prilagoditi porezni sustav da pogoduje otvaranju novih radnih mjesta?

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i HGK, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg

Izdvajamo