Slovenski potrošači koji sumnjaju da su bili oštećeni u aferi Dieselgate, njih 6042, ovih su se dana na inicijativu slovenske udruge za zaštitu potrošača organizirali te od njemačke tvrtke Volkswagen traže odštetu jer im je prodala automobile s uređajima koji lažno mjere emisiju ispušnih plinova.
Samo stotinu kilometara dalje od Ljubljane, u Hrvatskoj, očito ili nema kupaca koji sumnjaju da ih je prevario taj njemački proizvođač automobila (što je nemoguće) ili se jednostavno nisu organizirali.
To su Jutarnjem listu potvrdili iz hamburškog fonda Financialrights, institucije koja je u suradnji sa slovenskom udrugom za zaštitu potrošača na sebe preuzela vlasništvo slovenskih kupaca te se obvezala protiv Volkswagena pokrenuti sudski postupak i snositi sav rizik u slučaju poraza na sudu.
Pritužbe
Osim slovenskih, Financialrights u postupku protiv Volkswagena zastupa i austrijske, njemačke te švicarske kupce, ukupno njih 30 tisuća, a na slovensko su se tržište uključili uz pomoć PreWar kampanje koju je u potrazi za oštećenim slovenskim kupcima organizirala predsjednica udruge za zaštitu potrošača Breda Kutin.
“Nažalost, moramo vas izvijestiti da trenutačno nemamo nikakvih aktivnosti na području Hrvatske te ne prikupljamo pritužbe vaših potrošača. Prema našim saznanjima, nije nas kontaktirala niti jedna hrvatska udruga za zaštitu potrošača koja bi bila zainteresirana za sudjelovanje u postupku protiv Volkswagena. Moguće da su se o ovome vodili neki neslužbeni razgovori, ali s hrvatskim udrugama nemamo nikakvu formalnu suradnju”, izjavio je glasnogovornik fonda Financialrights Lars Reppesgaard, a to nam je potvrdio i Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača “Potrošač”.
Igor Vujović
Vujović je rekao da domaće udruge, među kojima i ona kojoj je on na čelu, nemaju snagu ni financijske mogućnosti organizirati toliku silu domaćih potrošača u čemu su Slovenci, očito, znatno napredniji od nas.
“To je vrlo kompliciran postupak koji je moja kolegica Breda Kutin odlično odradila. Ipak, slovenska udruga ima 17 zaposlenih, izdašan budžet i pravnike koji su im pomogli organizirati cijelu tu priču. Pa, mi ne bismo imali novca ni za plaćanje izrade internetske aplikacije putem koje bi se potrošači javljali”, napomenuo je Vujović.
Dodao je da proračun Udruge iznosi 300 tisuća kuna godišnje i u njoj je trenutačno zaposleno samo dvoje ljudi. Osim toga, u veljači ove godine prostorije koje to društvo koristi u Ulici Ljudevita Posavskog praktično su nestale u požaru koji je uništio pet novih računala, ali i kompletnu dokumentaciju, arhiv te namještaj.
Tip motora
Vujović ističe kako je od službeno registriranih devet udruga za zaštitu potrošača, u ovom trenutku aktivno možda njih četiri, a sve se bore s financiranjem jer država ne raspisuje natječaje za projekte na kojima bi takve udruge mogle sudjelovati.
To je poražavajuće, posebno s obzirom na činjenicu da su Hrvati imali puno više razloga od Slovenaca uključiti se u tužbu protiv Volkswagena. Prema procjenama stručnjaka, Volkswagen je apsolutni broj 1 na domaćem tržištu kontinuirano od 2011., a od 2013. Volkswagen grupa zauzima 30 posto hrvatskog tržišta automobila, što znači da je svaki treći novoregistrirani automobil od te godine dosad upravo iz VW grupacije.
Ipak, nisu sva Volkswagenova vozila uvezena u Europu bila opremljena pogrešnim uređajima. Automobila s takvim tipom motora od 2013. godine dosad u Hrvatskoj je registrirano 12.656, a ako njima pribrojimo i novije rabljene automobile iz uvoza, procjene sugeriraju 20 tisuća vozila u Hrvatskoj koji imaju model iz afere Dieselgate.