Koliko bi Hrvatsku mogao koštati mandat ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića? Prema izračunu Jutarnjeg lista, svota bi se mogla kretati na razini od 11 milijardi kuna, koliko iznosi vrijednost projekata čiji investitori, bilo privatni, bilo jedinice lokalne samouprave, kao glavnog krivca zbog njihove nerealizacije prozivaju upravo ovog mostovca.
Paleta “zaštopanih” projekata je šarolika - od turističkih ulaganja, preko centara za gospodarenje otpadom do ulaganja u najljepši nacionalni park, a zajedničko im je da njihova realizacija zapinje pred vratima ministra Dobrovića - koji treba potpisati još samo jedan papir, dati zeleno svjetlo, podržati prijedlog ili pak aktivno prionuti na rješavanje imovinskopravnih odnosa.
Najveći među njima, projekt Golfa na Srđu, za hrvatsku bi privredu mogao imati dalekosežne posljedice, posebno ako investitor ispuni prijetnju pa Hrvatsku, kao što je najavio u Globusu, zbog kočenja odvede pred međunarodni arbitražni sud.
Srđ
Riječ je o projektu vrijednom 8,4 milijarde kuna u koji su investitori dosad uložili 130 milijuna eura te čiji je početak prve faze realizacije, u optimističnoj verziji, bio zakazan za proljeće ove godine.
“Naravno da to nije nešto što želimo, ali arbitraža preostaje kao posljednji korak, i to u situaciji u kojoj se za investitora ne bi stvorile pozitivne okolnosti za nastavak projekta. Investitor se načelno raspitao o mogućnostima pokretanja arbitraže s obzirom na to da je i na nacionalnoj i na lokalnoj razini praktično došao u pat-poziciju. Ministarstvo zaštite okoliša ne pokazuje interes za suradnju, a na lokalnoj razini vlast zapravo ne postoji i ona neće biti formirana do ljeta, odnosno u hrvatskim okvirima sve do jeseni. Sva nam je manje mogućnosti na raspolaganju”, najavio je Globusu Ivan Kusalić, prokurist tvrtke Razvoj golf.
U ovom slučaju konkretno stvar je zapela nakon što je Upravni sud u Splitu poništio Studiju o utjecaju na okoliš i investitora tako primorao da ovaj dokument izrađuje iz početka.
Od sudske odluke, međutim, investitori su se uspjeli izboriti samo za dva sramežljiva sastanka u Ministarstvu zaštite okoliša.
Pa tako Golf na Srđu stoji, jednako kao i 1,5 milijarde kuna vrijedan projekt Velikog Brijuna, čiju su strategiju razvoja, na poziv Vlade Zorana Milanovića, izradili konzultanti tvrtke Horwath HTL.
Zadnjih godinu i pol, potvrdio je Jutarnjem konzultant Miroslav Dragičević, projekt Velikog Brijuna stoji jer se Ministarstvo zaštite okoliša, kao nositelj projekta, ne želi izjasniti prhivaća li ili ne Horwathovu viziju projekta.
Naknada štete “Ministar treba odlučiti želi li razvijati Brijun u skladu s onim što smo predložili ili bi radije neku drugu verziju. Ako bi se odustalo od ovog projekta, šteta za Hrvatsku bila bi oko 250 milijuna eura, koliko vrijedi investicija za koju već postoje zainteresirani ulagači, a konzultanti bi dodatno mogli tražiti isplatu naknade štete zbog odustajanja od projekta”, izjavio je Dragičević, čija je tvrtka bila angažirana i na izradi dokumentacije te pronalaska investitora za rekonstrukciju motela Plitvice u vlasništvu parka Plitvička jezera.
Ulaganje je bilo procijenjeno na četiri milijuna eura kroz koje bi se rekonstruirao motel, uveli dodatni sadržaji i napravilo kamp-naselje.
No, kako doznajemo, stvar je zapela na rješavanju imovinskopravnih odnosa koje komplicira činjenica da se motel nalazi na zemljištu u vlasništvu HAC-a.
“Iako postoji gotova dokumentacija za projekt, Ministarstvo zaštite okoliša, pod čijom je nadležnošću nacionalni park, odbija se uključiti u rješavanje problema zemljišta. Naime, treba postići neki dogovor s HAC-om i načinom kako bi investitor mogao koristiti to zemljište, no iz Ministarstva već više od dvije godine nema inicijative”, doznajemo od jednog izvora.
U sličnoj je situaciji investicijskog vakuuma cijelo područje Nacionalnog parka Plitvička jezera za koje je, dolaskom koalicijske vlasti HDZ-a i Mosta, zaustavljena dubinska analiza poslovanja tamošnjih hotela, a čija je svrha trebala biti rekategorizacija smještaja koji trenutno posluje na razini dvije i tri zvjezdice, kao i podizanje turističkih usluga za koje, doznaje Jutarnji, postoji interes globalnih brendova.
Mostovi igrači
Investicija u Plitvice planirala se na razini 200 milijuna kuna, a predviđala je i izdvajanje ugostiteljske djelatnosti iz sustava upravljanja parkom, no otkako je Plitvička jezera preuzeo Most, stali su i snovi o ulaganju.
Posebna su priča, prvenstveno politička, centri za gospodarenje otpadom na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, čiji čelnici već neko vrijeme upozoravaju da im je jedina smetnja u realizacijama investicija - Ministarstvo Slavena Dobrovića.
Za u cijelosti pripremljen 350 milijuna kuna vrijedan centar u Grabovici, prema informacijama iz županije, nedostaje samo rješenje za lokacijsku dozvolu koju od Ministarstva zaštite okoliša čekaju mjesecima, a splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja od srpnja prošle godine Dobrovića optužuje da mu “koči potpisivanje dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske dozvole” za 530 milijuna kuna vrijedan centar u Lećevici i time priječi da Županija iz fondova EU povuče 400 milijuna kuna.
Tajna Dobrovićeva odbijanja potpisivanja dozvola potrebnih za gradnju centara tumači se kao njegova potpora Mostovim kandidatima za župane na području ovih županija.
U Splitu je to Miro Bulj, a HDZ-ovu dubrovačko-neretvanskom županu suprotstavit će se Nikola Grmoja, dok na mjesto čelnog čovjeka Dubrovnika pretendira mostovac Marko Kristić.
Iz Ministarstva zaštite okoliša, koje smo pitali o navedenim projektima, poručuju da podržavaju sve kvalitetne projekte koji će pridonijeti gospodarskom rastu, no poručuju da je pritom nužno poštovati propise. “Vezano uz projekt golfa na Srđu, pozvali smo tvrtku Golf park Dubrovnik da sukladno presudi Upravnog suda dostavi dopunjeni zahtjev vezano uz izradu nove studije. S predstavnicima nositelja zahvata održani su sastanci 26. siječnja i 13. veljače. Dopunjeni zahtjev smo zaprimili 17. ožujka te će se ponoviti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš”, kažu u Ministarstvu, čime potvrđuju da su investitore, koji na primanje čekaju od rujna 2016., primili tek u siječnju. Problem nerealizacije Velikog Brijuna pritom prebacuju na Ministarstvo graditeljstva u čijoj je nadležnosti izrada novog prostornog plana nacionalnog parka, ali u izjavi za Jutarnji od prošlog tjedna Ministarstvo je potvrdilo da je model davanja objekata u koncesiju jedan od mogućih modela, ali da prije toga treba ostvariti određene aktivnosti. “Kada govorimo o projektu izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Ministarstvo je 16. veljače zaprimilo zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za CGO Lučino Razdolje te je isti u proceduri rješavanja. Što se tiče motela Plitvice, Ministarstvo nema saznanja o zainteresiranim investitorima”, poručuju iz Ministarstva. Ministarstvo okoliša: ‘Za Veliki Brijun kriv je i Kuščević’