Ono što je Agrokorovim kompanijama u regiji trenutačno najvažnije, vjerojatno je pitanje tko će biti njihov novi vlasnik. Slovence najviše zanima povratak Mercatora
Zabrinuti zbog događaja oko Agrokora, srpski i slovenski premijer ovih su dana poručili domaćoj javnosti da će, zatreba li, učiniti sve što treba kako se problemi iz Hrvatske ne bi prelili na kompanije koncerna u njihovim zemljama. To ponajprije uključuje sprečavanje mogućeg izvlačenja novca iz zemlje.
Tako je slovenski premijer Miro Cerar, nakon što se jučer sastao s prvim ljudima Mercatora, najavio da će od Nadzornog odbora kompanije zatražiti potrebne informacije kako bi se utvrdilo sprema li se što, a supervizorski sastanak o toj temi najavio je za petak.
Sudionici skupa istaknuli su da Mercator “mora ostati zaštićen unutar grupe Agrokor” i ponovili da je to najveći trgovac i poslodavac u zemlji te da o njemu ovisi 100.000 radnih mjesta.
Isti interes
O temi Mercator razgovarao je i s premijerom Srbije, rekavši da dvije zemlje imaju isti interes: održati stabilnost tvrtke. Narodna banka Srbije, kako je već kazao Aleksandar Vučić, pripremila je više mjera kojima će spriječiti odljev kapitala, kako srbijanske tvrtke u sastavu Agrokora - Mercator, Frikom, Dijamant i Mivela - “ne bi zapale u teškoće”. One ukupno imaju oko 12.000 zaposlenih, od kojih je u Mercatoru oko 8900.
- Važno je postaviti zapreku prema svim problemima koji su u Hrvatskoj - naveo je Vučić i ustvrdio da su srpski dobavljači najsigurniji, ali muči ga to što izvoze u BiH, a Konzum BiH izravno je ovisan o onome što se zbiva u Zagrebu. Budući da se upravo primijenjeni zakon o izvanrednoj upravi odnosi samo na Hrvatsku, postavlja se pitanje što će to značiti za Agrokorove poslove u regiji. Prema riječima upućenih u tu problematiku, zapravo i nema osobite potrebe za dizanje na noge političara susjednih zemalja.
Iscrpljivanje
Sporazumom o preuzimanju iz 2014. godine Mercatoru je do 2020. godine zajamčena financijska samostalnost u odnosu na Agrokor, u smislu raspolaganja sredstvima. Time je vlasniku ograničena mogućnost “financijskog iscrpljivanja” tvrtke preko garancija, kredita ili isplaćivanja dividendi. K tome, Agrokorom više ne upravlja Ivica Todorić, nego Vladin povjerenik Ante Ramljak kojemu zakon jasno propisuje opis posla.
Kako je već izvijestio zagrebački Trgovački sud, u roku od 60 dana, odnosno do 10. lipnja, “razlučni i izlučni” vjerovnici trebaju obavijestiti izvanrednog povjerenika “o svojim pravima u skladu s odredbama čl. 258 Stečajnog zakona...” To se, naravno, odnosi i na vjerovnike-dobavljače iz susjednih zemalja. Ono što je Agrokorovim kompanijama u tim zemljama trenutačno najvažnije, vjerojatno je pitanje tko će biti njihov novi vlasnik. Njime se trenutačno posebno bave Slovenci, otvarajući mogućnost vraćanja Mercatora u svoje vlasništvo, ali premijer Cerar ih je obavijestio da je trenutačno nemoguće procijeniti je li to uopće izgledno, imajući na umu preveliku zaduženost i potraživanja banaka.
Vlasništvo
No, jedna od opcija koja se spominje jest da će banke svoja potraživanja prema Agrokoru najprije pretvoriti u vlasništvo i nakon određenog vremena potražiti kupca za kompanije koncerna, uključujući i Mercator.
Procjene govore da se oko dvije trećine svih tražbina koje će biti prijavljene Vladinu povjereniku odnosi na strane vjerovnike, uključujući banke, imatelje obveznica i dobavljače. Sada se spominju četiri skupine vjerovnika (imatelji obveznica, dvije ruske banke, domaće banke i kreditori klupskog kredita) koji će u vjerovničkom vijeću imati svoje predstavnike.
Kad je riječ o inozemnim dobavljačima, oni su uglavnom vezani uz proizvođače za robnu marku “K Plus”, a koncentrirani su u zemljama regije i u Njemačkoj, premda ih ima i u brojnim drugim zemljama. Na Konzumovim policama, naravno, bilo je mnogo uvoznih proizvoda, ali on ih uglavnom nije izravno uvozio, nego se oslanjao na domaće uvoznike i distributere. Od zemalja iz kojih je najviše izravno uvozio posebno se izdvaja Kina.