ZAGREB - Ako Vlada hitno ne krene s rezanjem ogromnog, neučinkovitog i predobro plaćenog javnog sektora, Hrvatska bi mogla doživjeti sudbinu Grčke, upozoravaju ekonomisti.
U Sloveniji vlada ozbiljna zabrinutost zbog glomazne javne uprave, a hrvatska Vlada, iako imamo veći javni sektor i od slovenskog i od njemačkog, ne pokazuje nikakvu ambiciju za reformom.
Trošak koji proizvodi javna uprava, pogotovo zdravstveni, školski i sektor državne uprave, toliko je velik da ozbiljno prijeti Hrvatskoj. Za zdravstvo izdvajamo čak 8 posto BDP-a, mnogo više i od Slovenije. Unatoč tome, bolnice grcaju u dugovima, a kvaliteta zdravstvene usluge na niskim je pozicijama u usporedbi s drugim zemljama.
Voda došla do grla
Armija ljudi u Hrvatskoj ovisi o državnom proračunu, dok samo oko 700.000 ljudi radi u sektorima koji proizvode novu vrijednost. Privatne su tvrtke u problemima (i zbog velikih nameta) primorane rezati troškove i otpuštati, a jedino što je Vlada dosad poduzela je - povećanje poreza da bi mogla financirati tolike financijske obaveze.
- Ne srežemo li ogroman javni sektor, dogodit će nam se dugotrajna stagnacija i nastavak pada životnog standarda - ističe neovisni ekonomist Damir Novotny.
- Vlada ne pokazuje entuzijazam za reformom javnog sektora, no morat će to napraviti, jer je voda sada došla do grla. Gospodarstvu treba dati da diše, a ne dodatno ga gušiti uvođenjem novih poreza - kaže ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić.
Što skoriji rebalans
A upravo je to - uvođenje novih poreza - opcija koju Vlada opet razmatra! Nakon što su iz Vladinih krugova krenule najave mogućeg ukidanja kriznog poreza, ali i ukidanja nulte stope PDV-a, krenula su i nagađanja o što skorijem rebalansu proračuna.
No, zadiranje u proračun, a time i u prava njegovih korisnika, ovih je dana odbacio Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija, ustvrdivši kako za tako nešto u ovom trenutku nema potrebe! Dio oporbe odmah je reagirao, pa je, primjerice, Vesna Pusić, potpredsjednica HNS-a, ocijenila kako “sa Šukerom nećemo izaći iz krize”.
Hrvati: ovisni o proračunu
U javnom sektoru u Hrvatskoj, uključujući tu i lokalnu samoupravu, te javna poduzeća, radi oko 387.000 građana ili 8,7 posto ukupnog stanovništva zemlje!
Hrvatska je po tome jedna od najbirokratiziranijih zemalja na Starom kontinentu budući da je svaki 11. Hrvat zaposlen u javnom sektoru. U Sloveniji u (također glomaznom) javnom sektoru radi 7,7 posto ukupnog stanovništva. S druge strane, u Njemačkoj, koja je federacija, pa bi bilo logično očekivati da ima glomazniji javni sektor, taj sektor zapošljava samo 5,5 posto ukupnog stanovništva zemlje. Glavninu zaposlenih u hrvatskoj birokratskoj hobotnici, oko 249.000, apsorbira javni sektor u užem smislu ili državna uprava i javne službe.
Srezati i subvencije
Pritom se kao najkritičniji dijelovi najčešće ističu policija i vojska, gdje radi ukupno oko 45.000 ljudi. No, iz Vlade posljednjih dana dolaze signali da bi rezanje javnog sektora u budućnosti moglo zahvatiti i bolnice, kojih je, navodno, za četvrtinu više nego što bi ih trebalo biti.
- Trebalo bi otvoriti vrata privatnom sektoru i u zdravstvu i u školstvu, što bi sve smanjilo pritisak na državni proračun - predlaže ekonomist Damir Novotny.
Dodaje i kako bi trebalo srezati transfere stanovništvu, budući da mnoge socijalne grupe žive od njih, te subvencije koje će ove godine iznositi oko sedam milijardi kuna.
Grčić je uvjeren da bi se dobar dio goleme državne potrošnje na zdravstvo, koje unatoč tome grca u dugovima, mogao riješiti decentralizacijom i racionalizacijom poslovanja.
Hrvatsku čeka grčki sindrom
Dajući Grčkoj instrukcije što treba uraditi kako bi stabilizirala javne financije, zemlje eurozone posebno su se okomile na prenapuhani javni sektor u toj zemlji. Sličan proces u ovoj su krizi prolazile i mnoge druge zemlje (Mađarska, Litva, Estonija) čije javne financije više ne mogu podnijeti veliki javni sektor.
- Njemačka je podigla životnu dob umirovljenja sa 65 na 67 godina, a Grci odlaze u mirovinu s 55 godina. I očekuju da mi to financiramo! - požalio se jedan Nijemac u FT-u. Reforme za koje se Grčka odlučila uključuju i promjene u mirovinskom sustavu, te rezanje mase plaća za 10 posto.
Kupovanje glasača
Kupovanje glasača radnim mjestima, stara je Grčka tradicija. Tako je za petogodišnje vladavine stranke desnog centra u državnu upravu stiglo čak 75 tisuća novih služenika, premda ih je već bilo previše. Međutim, plaće su, kao i produktivnost, u javnom sektoru niske. Premda i Hrvatska godinama muči problem prenapuhanog i neracionalnog javnog sektora, političari se s njima očito nisu spremni baviti sve dok to ne budu morali, kao i Grčka.
O promjenama u mirovinskom sustavu, vrlo stidljivo, nedavno je progovorio Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Uz ostalo, najavio je veće kažnjavanje ranijeg umirovljenja, smanjenje povlaštenih mirovina i kasniji odlazak u mirovinu. Međutim, nikome se ne žuri da te promjene stvarno uvede. Vrlo je slična situacija i kada je riječ o javnoj upravi. Neke se promjene najavljuju, ali bez namjere da se one doista provedu. U šest godina vladavine HDZ-a, prema podacima DZS-a, broj zaposlenih u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu porastao je za pet tisuća, na 286 tisuća. Pritom je zaposlenih u javnoj upravi nešto manje, uglavnom zbog ranijig umirovljenja, a u zdravstvu i obrazovanju čak je 20 tisuća novih zaposlenih.
Odabir savjetnika
Javnim pritiscima da se nešto učini posljednjih su se dana pridružili i premijerkini savjetnici. Oni smatraju da je čim prije nužna reforma ukupnih javnih financija. Pitanje je, međutim, koliko premijerka doista drži do tih savjeta. U svojim javnim istupima ona i dalje začudno pita: “Recite mi vi, gdje rezati?” Istodobno, ministar Šuker čvrsto drži obrambeni položaj i opire se svakoj promjeni koja zadiranje u stečena prava. On jednostavno brani postojeće stanje i teško prima svaku sugestiju sa stane.
Na kraju, odabirom svite savjetnika premijerka je, čini se, tek stvorila privid da želi promjene. U stvarnosti, međutum, zanimaju je samo one dobre vijesti: poticaji gospodarstvu, stanogradnji, kupcima prvog stana ili nekom četvrtom. (Marina Klepo)