U idiličnom škotskom mjestu, u blizini dva jezera, nudimo posao dvojici internista iz Hrvatske. Plaća je za 37 i pol sati tjedno 100.000 funti, svako dežurstvo i izvanredni poziv dodatno se plaćaju, a bolnica plaća i preseljenje obitelji. Godišnji odmor je 27 dana plus slobodni dani za studijska putovanja, odnosno kongrese. To je samo sažetak jednog od mailova koji sve češće stižu na adrese uglednih hrvatskih liječnika ne bi li pomogli u pronalaženju traženog specijalista koji bi radio u inozemstvu.
Najviše u Njemačku
U Liječničkim novinama nedavno je također objavljen oglas u kojem mala bolnica u blizini Salzburga traži interniste, ali isključivo žene zbog popunjavanja ženske kvote. A interesa ima i bit će ga, čini se, sve više. Naime, 36 liječnika već je u srpnju, odmah nakon ulaska Hrvatske u EU, krenulo trbuhom za kruhom, mahom u Njemačku, Veliku Britaniju i skandinavske zemlje. Zabrinuli su se i Hrvatski liječnički zbor i Hrvatska liječnička komora zato što i bez odljeva mozgova u zdravstvu nedostaje najmanje 1200 specijalista. Nastavi li se taj trend, u jednoj godini iz Hrvatske bi otišao otprilike isti broj liječnika koliko ih diplomira na hrvatskim medicinskim fakultetima. No, zna li se da godišnje u mirovinu ode i više od 450 liječnika, lako je zaključiti da će hrvatsko zdravstvo biti svake godine “kraće” za barem 450 liječnika.
Specijalisti sve stariji
Nema dvojbe da će se starost specijalista tako samo povećavati, a već sada prelazi 55 godina. Zbog toga u sustavu radi više od 500 liječnika starijih od 65, a neki su i stariji od 70 godina. Općenito, prosjek svih zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj je oko 49 godina, a samo od 1995. godine povećao se za šest godina. Kako li će taj prosjek izgledati ostvare li se te crne prognoze, može se samo pretpostaviti.
- Nažalost, mi školujemo liječnike, a onda one najbolje puštamo da odu iz Hrvatske. To je nenadoknadiv intelektualni gubitak i taj bi se trend hitno trebalo zaustaviti. U suprotnom, morat ćemo uvoziti liječnike, što sigurno nije dobro - izjavio je dekan zagrebačkoga Medicinskog fakulteta, akademik Davor Miličić. Dodao je kako je prije dvije godine na fakultetu osnovan centar za profesionalnu orijentaciju u koji su trebali dolaziti podaci Ministarstva zdravlja o slobodnim specijalizacijama po hrvatskim bolnicama. Tako bi mladi liječnici dobili punu informaciju i mogli odlučiti gdje će nastaviti svoj profesionalni razvoj. No, premda verbalno obećanje o suradnji Ministarstva i fakulteta postoji, nije se zapravo dogodio nikakav pomak. Dapače, strepnja se samo povećava jer podaci govore da je u cijeloj prošloj godini samo četrdesetak liječnika odlučilo otići u inozemstvo, a ove je ta kvota ispunjena u samo jednom mjesecu.
Kirurzi i anesteziolozi
- Među onima koji žele otići u inozemstvo polovica je liječnika koji nakon diplome nisu mogli dobiti specijalizaciju, a druga polovica su oni kojih i u zdravstvenom sustavu Hrvatske najviše nedostaje, odnosno to su kirurzi i anesteziolozi - rekao je predsjednik HLK dr. Hrvoje Minigo. Istodobno, samo je desetak liječnika iz inozemstva tijekom cijele prošle godine zatražilo dozvolu za rad u Hrvatskoj, i to uglavnom oni koji već imaju hrvatsko državljanstvo.
Problema su itekako svjesni i u Hrvatskom liječničkom zboru, gdje se također pokušava pomoći mladim liječinicima da što prije dođu do specijalizacije i odustanu od odlaska u inozemstvu. Predsjednik zbora prof. dr. Željko Krznarić kaže kako nije ugrožena samo struka, već će, nastavi li se taj trend, i pacijenti sve više osjećati nedostatak zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, poglavito kirurga i anesteziologa.
Očito, trendovi kroz koje prolaze i druge članice Europske unije zahvatili su i Hrvatsku. Primjerice, kad je Poljska 2004. ušla u EU, otišlo je 2500 liječnika, a potom se ta brojka smanjila na oko 600 godišnje. Pokazalo se da je svaki deseti liječnik školovan u Poljskoj napustio tu zemlju. Ne omogući li se stažiranje odmah nakon završenog fakulteta i specijalizaciju, egzodus liječnika mogao bi imati drastične posljedice.