ZAGREB - Samo još ministar financija Ivan Šuker u ovoj zemlji misli da je s proračunom sve u redu i da mu ne treba nikakav rebalans. Poslodavci, političari, zaposlenici, nezaposleni i sve moguće kategorije stanovništva bolje nego ministar shvaćaju da državna blagajna već sada ne može izdržati optimistični plan od gotovo 113 milijardi kuna prihoda i 121,4 milijarde kuna rashoda te deficit od 8,6 milijardi kuna.
Takav, uvjereni Šuker, neki dan je s visine i s čuđenjem govorio da nikakav rebalans proračuna ne treba jer “plaće i mirovine idu redovito”, a Vlada je čak obećala i isplatu drugog dijela božićnica svim javnim i državnim službenicima. Pri tome je zaboravio da osim plaća i mirovina država baš ne plaća svoje druge obveze, podsjeća Šukera Vesna Pusić iz HNS-a.
Državne financije pucaju
- Da, potreban nam je hitan rebalans proračuna. Procjenjuje se da je udio države u ukupnim dugovima oko deset milijardi kuna, a sad država pokreće cijeli program kreditiranja kako bi spasila tvrtke koje je ta ista država, svojim neplaćanjem, dovela u bezizlaznu situaciju. Država, dakle, sada daje pomoć nakon što je sama stvorila stanje u kojemu je pomoć nužna, komentira Pusić.
Naravno, ne očekuje da će vladajući uskoro prihvatiti taj zahtjev za rebalansom, ali to nije ništa novo: i lani su ekonomisti, oporba, poslodavci, sindikati... tražili rebalans koji je s prezirom odbijan, da bismo u drugoj polovici godine imali čak tri rebalansa.
I SDP-ovac Branko Grčić smatra da je rebalans proračuna nužan jer će deficit ove godine, umjesto predviđenih 8,6 milijardi kuna, biti 14 do 15 milijardi. Osim pada prihoda od PDV-a zbog manje potrošnje, pada prihoda od dobiti i dohotka jer poduzeća ne zarađuju, a ljudi dobivaju otkaze, državna će blagajna ove godine biti u minusu i zbog prikrivenih deficita, kao što je preuzimanje obveza po jamstvima brodogradnji u iznosu od 4,5 milijardi kuna, računa Grčić.
I sami savjetnici premijerke Jadranke Kosor ponavljaju da državne financije, kako su zamišljene i izglasane lani u studenome, jednostavno ne mogu opstati. Sandra Švaljek , ravnateljica Ekonomskog instituta, prošli je tjedan upozorila da su prihodi znatno manji, a država troši prema planu, što znači da je deficit sve veći. I novi član premijerkina savjetničkog tima Željko Perić podsjeća na 4,5 milijardi kuna novog deficita zbog brodogradnje, što bi svakome trebao biti dovoljan razlog za hitan rebalans.
Oko 54 milijarde manje
Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak već mjesecima u ime gospodarstva ponavlja da je proračun prevelik, no svaki put samo može sa žaljenjem zaključiti da je ministru Šukeru, očito, dobro, jer je u Hrvatskoj rast zabilježila jedino javna potrošnja. Samo se državnoj blagajni još ne događa kriza, kažu poslodavci.
Njima je sve već dugo jasno. Prema podacima HGK, ukupni prihodi svih hrvatskih poduzetnika su u prvih 11 mjeseci 2009. iznosili 454 milijarde kuna, što je oko 10 posto ili gotovo 54 milijarde kuna manje nego u isto vrijeme 2008. Najnoviji javni podaci o punjenju proračuna su za razdoblje od siječnja do studenoga 2009., a pokazuju dramatičan pad prihoda u odnosu na 2008. i nevjerojatan rast rashoda u odnosu na tu godinu. Prihodi su u prvih 11 mjeseci prošle godine bili šest posto manji nego u isto vrijeme 2008., a rashodi su bili 5,2 posto veći.
Od prihoda su PDV i porez na dobit pali po 11,1 posto, a porez na dohodak 18,1 posto! U prosincu je još 8609 ljudi ostalo bez posla, a u siječnju narednih 18.017. Dakle, u ta dva mjeseca još je 26.626 ljudi prestalo biti obveznicima poreza na dohodak, a sigurno više nisu niti veliki potrošači.
Na sastanku predstavnika HUP-a s premijerkom Jadrankom Kosor i njezinim ministrima, zakazanom prošli tjedan da bi razgovarali o najvećim problemima u zemlji, dogovoreno je da će se i dalje sastajati. Da sve ipak ne bi postalo potpuno gubljenje vremena, poslodavci su sastavili listu od 35 konkretnih problema s kojima se susreću u svakodnevnom životu.
Ti problemi ništa ne znače onima iz neke druge branše, ali su, kako je rekao predsjednik HUP-a Damir Kuštrak, svojevrsni test Vladi i njezinim resorima da se vidi jesu li spremni na rješavanje tih tehničkih problema koji godinama stoje neriješeni ili ih je administracija nedavno stvorila nekim svojim novim pravilima, pri tome uopće ne razmišljajući kako će utjecati na stvarni život. Evo nekih od problema koje su poslodavci stavili na papir kao ‘šalabahter’ za razgovor s premijerkom Kosor i njezinim ministrima.
1. Označavanje pića i napitaka za izvoz
Za izvoz se traže nove etikete što poskupljuje proizvodnju
2. Gospodarenje ambalažnim otpadom
Nije uspostavljen efikasan i tržišno održiv sustav
3. Koncesije za vodu
Naknada od 2,5 posto na ukupni prihod je previsoka
4. Trošarine na bezalkoholna pića
Trošarine su previsoke, a zbog nedostatka nadzora puno je nelojalne konkurencije
5. Trošarine na alkohol
Nadzor je slab što stvara nelojalnu konkurenciju
6. Cijene domaćih lijekova
Pritisak na smanjenje cijena dovodi u neravnopravan položaj domaće proizvođače u odnosu na strane
7. Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova
Zadire izvan materije etičkog oglašavanja i stvara nove namete industriji
8. Vodni doprinos
Doprinos je previsok i nesvrsishodan
9. Komunalni doprinos
Doprinos je previsok i nefunkcionalan
10. Nekadašnje društveno vlasništvo
Ne zna se što je državno, a što je pripalo lokalnim jedinicama
11. Poticanje stanogradnje
Kriteriji su nepoznati, a iznosi predviđeni za poticaje su premali
12. Etažiranje u turističkim zonama
Ne zna se što se može etažirati pa se objekti ne mogu prodavati, banke za to ne daju kredite
13. PDV turizmu
Stopa poreza viša je nego u okruženju
14. Parafiskalni nameti u turizmu
Odnose oko 25 posto ukupnog prihoda i donose nekonkurentnost
15. Preraspodjela radnog vremena u turizmu
Zakon o radu daje nefleksibilan regulatorni okvir
16. Reprogram kredita i poticaji za nove investicije u turizmu
Više od 50 posto9 dosadašnjih investicija financirano je kreditima, a nove investicije su upitne bez državnih poticaja
17. Status izvoznika turizmu
Prihod turizma je 80 posto devizni, a plaća PDV kao na domaću potrošnju
18. Zakon o turističkom zemljištu
Još je u proceduri, a nužno je uspostaviti realne pravno-ekonomske odnose
19. Neprovedivost Zakona o rudarstvu
Zakon je neprecizan, nije uzeo u obzir stečena prava koncesionara, naknade su prevelike
20. Rudarske koncesije
Zakon o koncesijama je preopćenit, nema dovoljno pojedinosti potrebnih za rudarske koncesije
21. Troškovi poslovanja autoškola
Troškovi su visoki pa prijete gašenjem autoškola, a HAK im je nelojalna konkurencija
22. Javna nabava
Nema nacionalnih normi za proizvode pa se nekontrolirano uvozi loša kvaliteta
23. Uvoz nekvalitetnih proizvoda
Uvoz finalnih proizvoda šteti domaćoj industriji, neučinkovita je kontrola kvalitete i nelojalna konkurencija proizvoda sive ekonomije
24. Zaštita okoliša
Brojni zakoni imaju kratak rok prilagodbe i nameću visoke troškove, a birokracija nije obučena za njihovu provedbu
25. Zaštita od požara
Regulativa poskupljuje poslovanje i neprimjerena je za neke industrije
26. Naknade i rad povjerenika zaštite na radu i članova radničkog vijeća
Radi čestih dvostrukih uloga upitna je efikasnost rada radnika
27. Zloporabe bolovanja
Kontrola bolovanja nije propisana zakonom, HZZO kasni s isplatama naknada
28. Doprinosi na plaće i iz plaća
Doprinosi su preveliko opterećenje poslodavcima, pogotovo u radno intenzivnim industrijama
29. Nelojalna konkurencija u javnom autobusnom prijevozu
Autotaksi prijevoz mu je nelojalna konkurencija jer ne izdaje karte ili račune
30. Cijene i financiranje prijevoza učenika
Velike su razlike u cijenama za istu vrstu prijevoza i istim vozilom
31. Monopolistički položaj autobusnih kolodvora
Kolodvorski nameti su previsoki
32. Favoriziranje individualnog prijevoza kod isplate putnih troškova
Riječ je o troškovima putovanja na posao i sa posla, a posebno ga se favorizira u državnim i javnim službama
33. Previsoke cijene goriva
Skupo gorivo pogađa poduzeća za javni prijevoz putnika
34. Previsoke subvencije željeznici
Zbog tih subvencija željeznica je u povlaštenom položaju u odnosu na ostale prijevoznike
35. Zakon o reprezentativnosti sindikata
Svaka sindikalna središnjica je pregovaračka snaga bez obzira na njenu veličinu