Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) do kraja siječnja iduće godine nazvat će svih 188.000 nezaposlenih osoba kako bi proveo anketu o tome jesu li zainteresirani za sezonski posao, a već sada, nakon što su anketirali gotovo 72.000 ljudi, kako doznajemo, njegovi su zaposlenici dobili neke zanimljive podatke.
Tako su utvrdili da je od 38,2 posto svih nezaposlenih koje su osobno nazvali i pozvali u Zavod da ispune anketu, njih 16,2 posto spremno za sezonsko zapošljavanje. U brojkama, to je 11.631 osoba.
To je nešto manje od polovice svih nezaposlenih koje su uspjeli do danas nazvati, što se zapravo poklapa i sa statistikama o broju dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno onih koji su na burzi i iz nekog razloga ne žele raditi, a među njima je sigurno i određeni broj onih koji su visokokvalificirana radna snaga koja ne želi konobariti u sezoni, nego traži posao u struci.
Naime, od ukupnog broja nezaposlenih, čak je gotovo 50 posto dugotrajno nezaposlenih, što je velik problem na tržištu rada.
“S ciljem zadovoljenja potreba za radnom snagom na sezonskim poslovima, posebice na poslovima u turizmu i ugostiteljstvu kao djelatnostima koje su od velikog gospodarskog interesa i čiji je udjel u ukupnom gospodarstvu i financijskom učinku značajan, HZZ poduzima aktivnosti pripreme i odabira potencijalnih radnika.
Tako, uz postojeće aktivnosti obrazovanja nezaposlenih za poslove u ugostiteljstvu i turizmu (do 15. prosinca uključena je 1481 osoba) i financijsku podršku stalnim sezoncima, odnosno plaćanje troškova produljenog osiguranja u vremenu između dvije sezone i novčane pomoći (do 15. prosinca uključene 1853 osobe), provodi anketu nezaposlenih osoba o spremnosti za rad u sezoni, što uključuje i sezonsko zapošljavanje izvan prebivališta”, pojašnjavaju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Prva prilika
Cilj je, kažu u HZZ-u, do sredine siječnja 2018. imati pokazatelje interesa za svaku pojedinu nezaposlenu osobu i osobe koje su izrazile spremnost za zapošljavanje u sezoni povezati s poslodavcima, a prva prilika je na Danima poslova u turizmu, koji će se u Zagrebu, Osijeku i Splitu održati u siječnju i veljači.
“Do početka sezone imamo također priliku osobe uključiti u kraće programe obrazovanja kako bi im i time povećali šanse za zapošljavanje, ali i kako bismo osigurali obučenu radnu snagu, posebice u dijelu koji se odnosi na poslove sobarica, pomoćnog osoblja u kuhinji i slično, ali i kvalificiranog osoblja kroz programe usavršavanja”, napominju u HZZ-u.
Iz ove ankete proizlazi da su u Istri najviše spremni raditi u sezoni, pa je tako u Puli čak 45 posto anketiranih izrazilo spremnost za sezonski posao, a to su većinom oni koji su se sada vratili sa sezone, dok su Varaždinci i Čakovčani najmanje spremni raditi u sezoni, odnosno, takve bi poslove prihvatilo samo njih 3,4 odnosno 3,5 posto od svih anketiranih.
Dubrovčani su također u velikom broju zainteresirani za rad u sezoni (37,3 posto, kao i Riječani, Splićani i Šibenčani (svi iznad 25 posto). Zanimljivo je pogledati i podatke za Slavoniju - tamo baš i nisu spremni raditi u sezoni, barem ako je suditi po dobivenim rezultatima, iako je uvriježeno mišljenje da se upravo iz tih krajeva najviše radne snage slije na Jadran.
Tako je u Osijeku samo 10 posto anketiranih reklo da bi radilo u sezoni, kao i u Požegi, a malo su zainteresiraniji u Vukovaru (18,4 posto), Vinkovcima i Slavonskome Brodu (17 posto).
Ove dobivene brojke možda su i posljedica velike želje Slavonaca za rad u inozemstvu jer je poznato da se ogroman broj njih odselio u Irsku i Njemačku i tamo našao posao.
Uvozne kvote
Nezainteresiranost za rad u sezoni pokazali su u velikom broju u Krapini (5,7 posto), a stanovnici jednog od najsiromašnijih i gospodarski najdevastiranijih krajeva zemlje gotovo uopće nisu zainteresirani za rad u sezoni. Od gotovo 4000 ispitanih nezaposlenih osoba u Sisku, samo je njih 194 ili 4,9 posto reklo da bi radilo u sezoni.
- Želimo za poslove u turizmu prije korištenja uvoznih kvota osigurati hrvatsku radnu snagu i zato smo krenuli s anketiranjem nezaposlenih. Nakon što utvrdimo konačan broj onih koji bi radili u sezoni u turizmu, graditeljstvu i brodogradnji, spojit ćemo ih s poslodavcima. Svi koji su zainteresirani su potpisivali i izjave, a na posljednjim Danima bilo je ponuđeno 7000 radnih mjesta. Usporedo s time, planiramo uključiti 8000 osoba u prekvalifikaciju - kaže ministar rada Marko Pavić.
Podsjetimo, Vlada je nedavno usvojila uredbu kojom se povećava broj dozvola za uvoz radne snage iz trećih zemalja za čak 22.000. U idućoj godini tako će se moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima.
Od 22.000 novih dozvola, njih 17.495 odnosi se na stalno zapošljavanje, na sezonski rad odnosi se 4225 dozvola, od čega na turizam i ugostiteljstvo njih 3715, i to samo na sezonski rad do šest mjeseci.
Za stalno zapošljavanje najviše će se dozvola izdati za sektor građevinarstva, njih 11.270. Novina je i 300 dozvola za IT sektor.
Za pripravnike država će pokrivati 50% bruto II plaće
1. Potpora za zapošljavanje
Poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada sufinanciranjem troška plaće poslodavcima - 50% godišnjeg troška bruto II plaće, primjerice, za radnike starije od 50 godina ili 75% za osobe s invaliditetom.
2. Pripravništvo
a) U realnom sektoru: poticanje zapošljavanja osoba bez radnog iskustva sufinanciranjem 50% godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom.
b) U javnim službama: poticanje zapošljavanja osoba bez radnog iskustva u javnom sektoru sufinanciranjem 100% iznosa pripravničke plaće, koja iznosi 85% plaće radnog mjesta.
3. Usavršavanje
Poticanje daljnjeg obrazovanja zaposlenika sufinanciranjem troška usavršavanja radnika kod poznatog poslodavca (do 70% troškova).
4. Samozapošljavanje
a) Financijska podrška za samozapošljavanje u iznosu do 55.000 kn, odnosno do 70.000 kn u slučaju da se kombinira sa stručnim osposobljavanjem. Dvoje samozaposlenih time dobiva 110.000 kuna, četvoro 220.000 kuna, a petoro 275.000 kuna.
b) Potpora za samozapošljavanje za proširenje djelatnosti u iznosu do 55.000 kn, odnosno do 70.000 kn u slučaju da se kombinira sa stručnim osposobljavanjem.
5. Obrazovanje nezaposlenih
Osobe kod kojih je uočen nedostatak znanja i vještina upućuju se u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije ili usavršavanja u obrazovnim ustanovama.
6. Osposobljavanje na radnome mjestu
Osposobljavanje nezaposlenih osoba za stjecanje praktičnih znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova određenog radnog mjesta.
7. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Mjera za mlade do 29 godina koji nemaju više od 12 mjeseci staža. Novost je da se u državnom i javnom sektoru ova mjera može koristiti za najviše do 3 posto zaposlenih.
8. Osposobljavanje za stjecanje radnog iskustva za starije od 30 godina
Osposobljavanje osoba starijih od 30 godina s ciljem stjecanja iskustva ili uvjeta za pristupanje stručnom ispitu. (L. V.)